JUNK FOOD

Istraživanje kaže da slasni-masni cheesburger „ubija“ pamćenje za samo 4 dana; zatupljuje čak i glodavce

P. N.

Foto: Pexels / Ron Lach

Foto: Pexels / Ron Lach

Znali smo da prehrana i metabolizam mogu utjecati na zdravlje mozga, ali nismo očekivali da ćemo pronaći tako specifičnu i ranjivu skupinu moždanih stanica, upozorili su znanstvenici s američkog sveučilišta



Znanstvenici s američkog Sveučilišta Sjeverne Karoline (UNC) otkrili su da nezdrava hrana s visokim udjelom masti, tzv. fast-food ili junk- food gotovo trenutno remeti pamćenje tzv. memorijske krugove u mozgu. U roku od samo četiri dana, neuroni u hipokampusu postaju  „preaktivni“, što uzrokuje oštećenje pamćenja, zaključeno je u istraživanju eksperata tamošnjeg medicinskog fakulteta. No, s druge strane intervencijom u prehrani bilo da je riječ o postu ili prekidu konzumacije junk fooda mogu vratiti zdravlje mozga. To bi, zaključeno je, moglo pomoći i u sprječavanju demencije povezane s pretilošću i Alzheimerovoj bolesti.


Nova studija istraživača Medicinskog fakulteta UNC-a, koji su do ovih zaključaka došli eksperimentima na miševima objavljena je u časopisu Neuron. Ona otkriva jedinstven pogled na to kako nezdrava hrana preoblikuje centar pamćenja u mozgu – što dovodi do rizika od kognitivne disfunkcije. Ovo novo istraživanje otvara vrata ranim intervencijama koje mogu spriječiti čak i dugoročni gubitak pamćenja povezan s pretilošću. Prehrana utječe na mozak puno više nego što mislimo, ističu istraživači s UNC-a.


Pixabay

Pixabay


Istraživački tim koji su vodili dr. Juan Song, glavni istraživač i profesor farmakologije s Medicinskog fakulteta UNC-a i dr. Taylor Landry, prvim autor na Odjelu za farmakologiju, otkrio je da posebna skupina moždanih stanica u hipokampusu, nazvana CCK interneuroni, postaje pretjerano aktivna nakon konzumiranja prehrane s visokim udjelom masti (HFD), zbog smanjene sposobnosti mozga da prima glukozu (šećer). Ova preaktivnost remeti način na koji hipokampus obrađuje pamćenje, čak i nakon samo nekoliko dana prehrane s visokim udjelom masti. Ova vrsta prehrane nalikuje tipičnoj „zapadnjačkoj“ nezdravoj hrani bogatoj zasićenim mastima – poput cheeseburgera i pomfrita. Otkriće je također pokazalo da protein nazvan PKM2, koji kontrolira način na koji moždane stanice koriste energiju, igra ključnu ulogu u ovom problemu.




– Znali smo da prehrana i metabolizam mogu utjecati na zdravlje mozga, ali nismo očekivali da ćemo pronaći tako specifičnu i ranjivu skupinu moždanih stanica, CCK interneurone u hipokampusu, koje su izravno poremećene kratkotrajnom izloženošću prehrani s visokim udjelom masti“, rekao je Song, koji je ujedno i član Centra za neuroznanost UNC-a.


– Najviše nas je iznenadilo koliko su brzo te stanice promijenile svoju aktivnost kao odgovor na smanjenu dostupnost glukoze i kako je ta promjena sama po sebi bila dovoljna da pogorša pamćenje, upozorio je Song.


Istraživački nalazi također ističu koliko su memorijski krugovi osjetljivi na prehranu, naglašavajući važnost prehrane u održavanju zdravlja mozga. Prehrana bogata zasićenim mastima mogla bi potencijalno dovesti do povećanog rizika od razvoja neurodegenerativnih bolesti, poput demencije i Alzheimerove bolesti, upozorava se u studiji.


Istraživanje također pokazuje da je vraćanje razine glukoze u mozgu zapravo smirilo preaktivne neurone i riješilo probleme s pamćenjem kod miševa. Studija je otkrila da intervencije poput promjena u prehrani ili farmakoloških pristupa mogu biti učinkovite u očuvanju zdravlja mozga kod neurodegeneracije povezane s pretilošću. Značajno je da su istraživači otkrili da su prehrambene intervencije poput povremenih razdoblja posta nakon prehrane s visokim udjelom masti bile dovoljne za normalizaciju CCK interneurona i poboljšanje funkcije pamćenja.


-Rezultati rada navode kako ono što jedemo može brzo utjecati na zdravlje mozga i kako rane intervencije, bilo putem posta ili lijekova, mogu zaštititi pamćenje i smanjiti rizik od dugoročnih kognitivnih problema povezanih s pretilošću i metaboličkim poremećajima. Dugoročno gledano, takve strategije mogle bi pomoći u smanjenju rastućeg tereta demencije i Alzheimerove bolesti povezanih s metaboličkim poremećajima, nudeći holističku skrb koja se odnosi i na tijelo i na mozak, dodaje Song.


Ovo istraživanje je u tijeku kako bi se bolje razumjelo kako ovi neuroni osjetljivi na glukozu remete moždane ritmove koji podržavaju pamćenje. Istraživači planiraju testirati mogu li se ove ciljane terapije primijeniti na ljude i kako prehrana s visokim udjelom masti može biti faktor u Alzheimerovoj bolesti. Istražit će se i intervencije temeljene na načinu života, poput prehrambenih obrazaca koji stabiliziraju glukozu u mozgu, kako bi se vidjelo nude li zaštitne koristi.