iStock
Dok većina svjetskih oceana bilježi rast temperatura zbog klimatskih promjena, jedno područje južno od Grenlanda ponaša se potpuno suprotno
povezane vijesti
- Amerikanci zaplijenili i drugi tanker iz Venezuele! Zaustavljen je u Karipskom moru, u jednoj akciji i britanski RAF
- Kod lova na atlantic black sea bassa sva riba kraća od 32 centimetra se vraća u more
- Francuski par planira rekordno tromjesečno plivanje preko Atlantika. Od kuće ih prati 63.000 učenika
Neobična hladna zona u sjevernom Atlantiku, poznata kao “hladna mrlja”, mogla bi biti jedan od najsnažnijih znakova da se ključni oceanski sustav približava kritičnoj točki.
Dok većina svjetskih oceana bilježi rast temperatura zbog klimatskih promjena, jedno područje južno od Grenlanda ponaša se potpuno suprotno. Riječ je o tzv. “hladnoj mrlji” u sjevernom Atlantiku, regiji koja se desetljećima hladi unatoč globalnom trendu zatopljenja.
Međunarodni tim istraživača analizirao je satelitske podatke, povijesne klimatske zapise i sadržaj topline u oceanima još od 1955. godine kako bi utvrdio uzrok ovog neobičnog fenomena. Njihovi rezultati upućuju na zabrinjavajući zaključak: u regiju dolazi sve manje topline.
Što je AMOC i zašto je važan?
Znanstvenici smatraju da je hladna mrlja izravno povezana sa slabljenjem Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC) – golemog sustava oceanskih struja koji prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjeveru Atlantika.
AMOC se često opisuje kao “transportna traka” oceana jer igra ključnu ulogu u regulaciji klime na obje strane Atlantika. Kada sustav oslabi, prema sjeveru stiže manje tople vode, što dovodi do hlađenja određenih područja unatoč općem globalnom zagrijavanju.
Autori studije navode kako rezultati pružaju snažne dokaze da je upravo slabljenje AMOC-a glavni uzrok nastanka hladne zone.
Približava li se kritična točka?
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da se AMOC približava tzv. točki preokreta – trenutku nakon kojeg bi sustav mogao naglo prijeći u novo stanje ili čak prestati funkcionirati u sadašnjem obliku.
Prema klimatskim modelima, kombinacija zagrijavanja oceana i ubrzanog topljenja ledenjaka povećava dotok slatke vode u sjeverni Atlantik, što narušava procese koji održavaju cirkulaciju.
Ako bi AMOC značajno oslabio ili se ugasio, posljedice bi mogle biti dalekosežne. Europa bi se mogla suočiti s hladnijim i oštrijim zimama, dok bi globalni vremenski obrasci, ekosustavi i sigurnost opskrbe hranom pretrpjeli velike promjene.
Iako još postoji neizvjesnost oko toga koliko je Zemlja udaljena od kritične točke, istraživači upozoravaju da brojni klimatski modeli pokazuju mogućnost prelaska tog praga već sredinom ovog stoljeća.
