Tema industrijske baštine donekle je u fokusu javnosti, ali čini se da je to najčešće onda kada objekti industrijske baštine dožive svoju konačnu sudbinu, a to je rušenje i urušavanje, uništenje i nestajanje – istaknuo je rukovoditelj Sektora za međunarodnu suradnju Centra za promociju nauke Beograd, Dobrivoje Lale Erić na današnjoj završnoj konferenciji projekta FASIH – Future Art Science Industrial Heritage (Industrijska baština kroz art&science naočale), čiji je voditelj.

Dodajući da je projekt okupio šest partnerskih organizacija iz Rijeke, Trbovlja i Beograda Erić je kazao da cilj projekta nije očuvati sve primjere industrijske baštine, ali je važno njihovo tretiranje na drugačiji način.

– Važno je da otvore svoju najčešće zatvorenu povijest, zatvorene priče ili davno izgubljene vrijednosti. Bitno je da se skrene pozornost, ne na fizičku strukturu, već na važnost i značenje za izgradnju naših zajednica, identiteta i kulture.

Sva tri objekta koja su nam bila simboli istraživanja, a to su riječka Hartera, kompleks termoelektrane i rudnika u Trbovlju te nekadašnja termocentrala u Beogradu, su prostori koji su omogućili da Rijeka, Trbovlje i Beograd izgledaju danas ovako kako izgledaju. Naravno, ne želimo glorificirati prošlost uspoređujući ju s današnjim primjerima.

Mislimo da istraživanje ovih objekata može skrenuti pozornost i na negativne aspekte koje su znanstveni razvoj i prateća industrijalizacija donijeli zajednicama, objasnio je Erić.

Dodajući da su u tijeku i izložbe otvorene u okviru projekta u Rijeci, Trbovlju i Beogradu kazao je da se ne radi o identičnim izložbama, a svaka prikazuje rezultate umjetničko-znanstvenih projekata i istraživanja koji su realizirani na određenim lokacijama.

Riječka je izložba otvorena na Akademiji primijenjenih umjetnosti, a prema ocjeni Danijele Vučićević, v. d. direktorice Centra za promociju nauke Beograd, današnja konferencija predstavlja krunu projekta koji je trajao dvije i pol godine.

– Konferencija je prilika da se sretnu istraživači, umjetnici, muzejski suradnici te da zajedno rade na procesu dajući mu novu dimenziju i novu vrijednost, kazala je Vučićević.

Predstojnica Centra za popularizaciju i promociju znanosti Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. Vedrana Mikulić Crnković dodala je da su uz taj Centar lokalni organizatori današnje konferencije, koja je okupila stotinjak sudionika, bili i riječki Prirodoslovni muzej te Centar za industrijsku baštinu, a Sveučilište u Rijeci jedan od partnera projekta.

Dodala je i da je današnja konferencija bila koncipirana u dva dijela, a jutarnji je dio bio posvećen znanstvenom pogledu na industrijsku baštinu, dok se u poslijepodnevnom dijelu tom temom bave umjetnici.