Autohtono

Matičnim nasadom vinove loze na Cresu čuvaju draganelu i magrovinu od nestajanja

Walter Salković

Prof. dr. Željko Andabaka sa suradnicima u sadnju / Foto Walter Salković

Prof. dr. Željko Andabaka sa suradnicima u sadnju / Foto Walter Salković



Kako bi se sačuvale autohtone sorte vinove loze draganela i magrovina stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Gradom Cresom i Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a, posadili su na otoku Cresu matični nasad tih dviju sorti koje se nalaze pred nestajanjem.


Radi se o istraživačkom projektu Agronomskog fakulteta iz Zagreba kojeg vodi izv. prof. dr. Željko Andabaka sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, a ovom je prilikom posađeno oko 200 matičnjaka vinove loze koji će služiti za daljnju reprodukciju sadnog materijala.


Uz stručnjake i studente s Agronomskog fakulteta, sadnji su se priključili ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a Dalibor Šoštarić te gradonačelnik Marin Gregorović sa suradnicima.





Projekt je započeo 2022. godine, a prethodnih godina su prikupljeni pupovi i proizvedeni cijepovi te je raskrčen i pripremljen teren za sadnju. Uzorci loze za analizu i reprodukciju uzeti su iz vinograda Valtera Saganića iz Martinšćice te Marije Toić-Sintić, Marijana Toića i Ane Toić iz Loznatog.


Nakon što se podigne matični nasad draganele i magrovine, planira se javna prezentacija projekta te održavanje stručnih radionica za širu javnost kako bi se potaknula revitalizacija vinogradarstva na području Grada Cresa.


Naime, vinogradarstvo i vinarstvo otoka Cresa imaju dugu tradiciju te se smatra da je prije pojave filoksere krajem 19. stoljeća na otoku bilo 1725 hektara vinograda s više od 2 milijuna trsova.



Polovicu nasada pod bijelim sortimentom zauzimala je draganela, a 70% crnog sortimenta magrovina.


Danas na otoku Cresu nema registrirane vinogradarske ni vinarske proizvodnje što se prepoznaje i u Strategiji razvoja poljoprivrede iz 2017. godine u kojoj se navodi da bi revitalizacija autohtonih sorata magrovine i draganele kao svojevrsnog lokalnog brenda doprinijela rentabilnosti uzgoja vinove loze i proizvodnje vina.


Istraživački projekt zagrebačkog Agronomskog fakulteta ima za cilj stvoriti uvjete za gospodarsku revitalizaciju autohtonih sorata kao doprinos očuvanju biološke raznolikosti otoka Cresa.


Prvi matični nasad ovih sorata u Hrvatskoj osigurat će proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala, a istraživanje će upotpuniti saznanja o proizvodnim karakteristikama, kako vinogradarskim, tako i enološkim, korištenih sorti nakon čega bi se i lokalni proizvođači mogli zainteresirati za njihov uzgoj u većem obimu.