Lijekove ne treba držati u prtljazi, nego u torbici koju nosite sa sobom i ako ostavljate automobil na parkiralištu, lijek treba ponijeti sa sobom
Osim opreza u prenošenju lijekova, pacijenti bi morali voditi računa da se s oprezom izlažu suncu ili u potpunosti izbjegavaju sunčanje. Lijek, naime, djeluje kao fotosenzibilizirajuća tvar te primjena određenih lijekova uz izlaganje suncu ili drugim izvorima UV-zraka može izazvati fotosenzitivnost, odnosno upalnu reakciju i crvenilo kože izložene suncu, koja izgleda poput sunčanih opeklina.
Zbog mogućih oštećenja kože, lijekovi i sunčanje nisu dobra kombinacija, a jedina je zaštita što više izbjegavati sunce. U slučaju pojave kožnih reakcija treba obustaviti primjenu lijeka i savjetovati se s liječnikom.
U grupi lijekova koji mogu izazvati fotosenzitivnu reakciju je više od 50 lijekova. To su najčešće antimikrobni lijekovi, lijekovi za liječenje alergija tj. antihistaminici, lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, lijekovi za bolesti srca, diuretici, lijekovi za liječenje akni i antidepresivi.
No, neučinkovitost nije najgora posljedica pogrešnog čuvanja lijeka. Tijekom velikih vrućina ili na velikoj hladnoći, uvjeti se mogu toliko promijeniti da se promijene fizičke osobine lijekova »koji izgube svoja svojstva ili čak zaprijete vašem zdravlju«, upozorila je Skye McKennon sa washingtonskog sveučilišta. Bivša predsjednica američke farmaceutske udruge Janet Engle ističe, pak, da za pacijente s kroničnim bolestima poput dijabetesa ili srčanih bolesti, oštećena doza potrebnog lijeka, poput inzulina ili nitroglicerina, može biti opasna za život, ali i da uobičajeni lijekovi, ako su oštećeni, mogu izazvati štetne posljedice.
Potpuno beskorisno
Prema pisanju američkog lista, hidrokortizonska krema može na vrućinama postati potpuno beskorisna. Dijagnostički testovi, poput testa za razinu šećera u krvi, trudnoće ili ovulacije, jako su osjetljivi na vlažnost i ako su izloženi vlazi, mogu dati pogrešan rezultat. Lijekovi koji sadrže hormone posebno su osjetljivi na promjene temperature. Zato list daje neke praktične savjete za putovanje: lijekove ne treba držati u prtljazi, nego u torbici koju nosite sa sobom i ako ostavljate automobil na parkiralištu, lijek treba ponijeti sa sobom. Jednako tako, prilikom putovanja avionom, lijekove ne treba ostavljati u prtljazi koja ide u spremište zrakoplova, nego u osobnoj prtljazi koju putnik nosi sa sobom.
Da se lijekovi ne mogu tretirati kao ostala prtljaga, već se s njima mora postupati daleko opreznije, potvrđuju i u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), gdje kažu da čuvanje lijekova u tzv. kućnim ili putnim zalihama nosi i određene rizike i opasnosti.
– Lijek se treba čuvati pri odgovarajućoj temperaturi i ostalim uvjetima čuvanja koji se navode na pakovanju i u Uputi o lijeku priloženoj uz lijek. U suprotnom, lijek se ne smije upotrijebiti – upozorava Jasminka Tadin, glasnogovornica HALMED-a. Važno je, tumači ona, da pacijenti svim lijekovima koje čuvaju u kućnim zalihama sačuvaju originalno pakovanje i pripadajuću Uputu o lijeku jer se na njima nalaze važne informacije, poput roka valjanosti, doziranju, načinu korištenja i čuvanja lijeka, koje treba iznova pročitati svaki put prije primjene lijeka.
Nema generalne upute
Svaki lijek ima drukčija svojstva, i zato se ne može dati generalna uputa kako postupati s lijekovima prilikom odlaska na putovanje, kažu u HALMED-u. »Ne može se reći da niti jedan lijek ostavljen na suncu više nije djelotvoran. Treba vidjeti što piše u uputama uz lijek«, objašnjava Tadin. Velika većina lijekova ipak mora se čuvati na hladnom, suhom i tamnom mjestu, na temperaturi ispod 25 stupnjeva Celzija, što znači da prtljažnik automobila ili nekog drugog prijevoznog sredstva nikako nije dobro mjesto za transport vlastite terapije.
Ljekarnici upozoravaju kako kuhinja ili kupaonica, radi čestih promjena temperature i vlage, nisu pogodne za čuvanje lijekova, te napominju da neki lijekovi, poput kapi za oči i sirupa, traže i niže temperature od 25 stupnjeva Celzija.
Čitajte upute
– Svoju kućnu i putnu ljekarnu treba organizirati u skladu s uvjetima koji su naznačeni na originalnom pakiranju lijeka. Posebnu pažnju treba obratiti na lijekove koji se moraju čuvati na temperaturi od 2-8°C ili 2-15°C, kao što su neke kapi za oči i neki sirupi – upozorava Tihana Govorčinović iz Hrvatske ljekarničke komore.
Lijekove u pravilu treba čuvati na suhom, prozračnom mjestu, na sobnoj temperaturi, zaštićene od svjetla i u originalnom pakiranju. Neke lijekove, poput otvorenih sirupa za kašalj ili antibiotika, preporučljivo je čuvati u hladnjaku, a ostatak antibiotskog sirupa nakon završene terapije, najčešće do desetak dana, treba baciti. U hladnjaku se, osim sirupa i antibiotika, trebaju čuvati i inzulinske injekcije i cjepiva za bebe, dok većinu drugih lijekova ne treba držati na niskim temperaturama. Jedno pakiranje kapi za uši, nos ili oči ne smije koristiti više osoba, a sve oftalmološke kapi treba baciti u roku od 30 dana nakon otvaranja.
Treba pripaziti i na različite uvjete čuvanja neotvorenih lijekova i lijekova koji su otvoreni, jer primjerice Xalatan kapi za oči prije otvaranja treba čuvati u hladnjaku, pri temperaturi od 2-8°C, a nakon otvaranja čuva ih se pri sobnoj temperaturi, do 25°C.
Ljekarnici poručuju kako na put treba nositi samo najnužnije lijekove za koje možemo osigurati propisane uvjete čuvanja, a za sve ostalo na raspolaganju su svuda dostupne ljekarne koje imaju i noćna dežurstva. Za one koji nisu sigurni jesu li pravilno »uskladištili« lijek, prije nego ga popiju ili bace bilo bi dobro da za savjet upitaju najbližeg ljekarnika.
