Grad: Rijeka
Danas: 17° djelomično oblačno
Sutra: 6° 18° vedro
25. ožujka 2017.
Kad liječnici ne prepoznaju simptome

Kriva dijagnoza ubija milijune ljudi

Ilustracija
Ilustracija
Autor:
Objavljeno: 28. travanj 2014. u 7:03 2014-04-28T07:03:28+02:00

Liječnici često nemaju na raspolaganju više od 10 minuta za donošenje kliničkih odluka i to na osnovi nepreciznih informacija 

Svakom dvadesetom pacijentu koji uđe u ambulantu liječnik postavi pogrešnu dijagnozu, pokazala je nova studija objavljena u časopisu BMJ Quality & Safety, a njih 50 posto moglo bi zbog toga imati posljedice. Krivo postavljena ili zakašnjela dijagnoza može ponekad proći bez ikakvih posljedica, ako liječnik primjerice prehladu zamijeni za alergiju, ali kod pacijenata s teškom bolešću poput karcinoma, koje liječnik propusti uputiti na pretrage pa se bolest ne utvrdi na vrijeme, one mogu biti kobne.

  Procjenjuje se da u SAD-u oko 12 milijuna ljudi godišnje dobije krivu dijagnozu, a kod svakog drugog, dakle njih šest milijuna, to može imati ozbiljne posljedice, procjenjuju stručnjaci. Pacijenti sa zatajenjem srca, upalom pluća, anemijom ili rakom pluća mogli bi imati simptome koje njihov liječnik neće prepoznati niti ih uputiti na daljnje liječenje, navodi se u studiji. Isto tako, zbog pogrešne dijagnoze pacijent može proći potpuno nepotrebne medicinske postupke.

  – Ljudsku grešku ne možemo eliminirati. Tek počinjemo razumijevati koje su to pogreške i što možemo napraviti da ih bude što manje - ustvrdio je Hardeep Singh, voditelj istraživanja. Znanstvenici su proučavali podatke triju prethodnih studija provedenih na uzorku od oko 3.000 medicinskih kartona. Analiza je pokazala da se stopa krivih ili zakašnjelih dijagnoza kreće oko pet posto, što samo u SAD-u iznosi oko 12 milijuna ljudi godišnje. Tražili su se slučajevi gdje se pacijent vraćao na ponovni pregled ili je nakon pregleda hospitaliziran, te slučajevi u kojima je izostala pravodobna liječnička reakcija kod pacijenata kojima je kasnije dijagnosticirana neka bolest. Udruženje za poboljšanje dijagnostike u medicini tvrdi kako su upravo greške u dijagnozi jedan od vodećih uzroka medicinskih pogrešaka u SAD-u. Pogrešne dijagnoze u toj državi, kako tvrde, godišnje odnesu između 40.000 i 80.000 ljudskih života.

   Nema vremena

Pogrešne dijagnoze u pravilu nisu posljedica neznanja, već činjenice da doktori jednostavno nemaju mnogo vremena za pacijenta, ocjenjuje Otis Brawley iz Američkog društva za borbu protiv raka. Liječnici često nemaju na raspolaganju više od 10 minuta za donošenje kliničkih odluka i zato su prisiljeni donositi odluke na temelju nepotpunih ili nedovoljno preciznih informacija. Primjerice, rak debelog crijeva liječniku može relativno lako »promaknuti« jer pacijenti oboljeli od te vrste raka često dođu liječniku žaleći se na bolove u trbuhu ili proljev, što se može povezati s drugim uzrocima.

IZGUBLJENI U PRIJEVODU

  Zapadne države, koje manjak liječnika popunjavaju iz inozemnih izvora, imaju sve više problema s pogreškama u liječenju zbog - jezične barijere. U njemačkim bolnicama radi više od 32.500 stranih liječnika, a zbog nedovoljnog poznavanja jezika dolazi do neugodnih situacija, prekasnih ili krivih dijagnoza. Istraživanja provedena u Njemačkoj pokazala su da krivu dijagnozu dobije svaki sedmi pacijent.

  Američki su mediji nedavno izvijestili o slučaju pacijentice Erike Hanson Brown (70), kojoj je rak debelog crijeva dijagnosticiran tek nakon višegodišnjih »lutanja« liječnika. Godinama liječnici nisu posumnjali da se radi o raku debelog crijeva, a bolest je u međuvremenu uznapredovala do najtežeg stadija. Njemici Sibylle Gaulke, koja je imala stalne bolove u grudima, liječnik je mjesecima tvrdio kako se radi o bezopasnoj cisti, da bi se tek nakon godinu dana utvrdilo da se radi o raku dojke s metastazama na plućima. Stručnjaci su priznali kako je tumoru trebalo najmanje dvije godine da naraste do tih razmjera.

  Prije desetak godina glumac John Ritter umro je od disekcije aorte, fatalnog stanja kod kojeg dolazi do trganja glavne aurte povezane sa srcem. Njegova je supruga tužila kalifornijsku bolnicu gdje se liječio, tvrdeći da su mu dvaput postavili krivu dijagnozu. Disekcija aorte je, tvrde stručnjaci, jedna od bolesti kod koje je pogrešna dijagnoza uobičajena, i to stoga što pacijenti propuste navesti glavni simptom karakterističan za ovo stanje, a to je osjećaj trganja u prsima, osjećaj kao da »srce gori«. Česte su, kako se navodi, i pogrešne dijagnoze infarkta i infekcija.

  Da bi izbjegli postaviti pogrešnu dijagnozu, liječnici moraju pronaći pravu mjeru između propuštenog uočavanja neke bolesti i slanja pacijenta na prekomjerno mnogo testova koji će mu nanijeti više štete nego koristi.

   Proaktivni pacijenti

Od pacijenata se pak očekuje da budu proaktivni, da kažu liječniku o svakom lijeku koji možda uzimaju ili problemu koji imaju, te da postavljaju pitanja ako nešto ne razumiju ili ne dobiju zadovoljavajući odgovor. Trebali bi se također uvjeriti imaju li svi specijalisti pristup njihovim medicinskim podacima, i tražiti drugo mišljenje ako nisu zadovoljni prvim.
 

  Liječnici bi, s druge strane, trebali i sami pitati kolege liječnike za drugo mišljenje ako su sami nesigurni u dijagnozu ili smjer liječenja kojim su krenuli.

  Američki stručnjaci put prema uspješnijem dijagnosticiranju vide u stvaranju mreže podrške u sigurnoj dijagnostici, koja bi bila podrška liječnicima, te uvođenju prakse gdje bi liječnici učili na primjerima pogrešnih dijagnoza koje su postavili drugi liječnici.

  Hrvatska je daleko od svijesti o problemu pogrešnih dijagnoza. Nemamo istraživanja o njihovoj učestalosti, nitko se tim problemom dosad nije ni bavio. Nedavno osnovano Hrvatsko društvo za sigurnost pacijenata (HDSP) potaknut će to pitanje istraživanjem kulture sigurnosti za pacijente u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, koje će ispitati kako zdravstveni djelatnici vide problem sigurnosti.

  – Time želimo senzibilizirati liječnike i drugo medicinsko osoblje za pitanje sigurnosti pacijenta. Činjenica je da je primarna zdravstvena zaštita najviše izložena pogrešnim dijagnozama, dok bolnice u dijagnostici rijetko griješe, ali su kod njih sigurnosni problem bolničke infekcije i kirurške pogreške - ističe predsjednik HDSP-a Drago Paušek.

  Pogrešne dijagnoze ili drugi propusti analiziraju se pregledom medicinske dokumentacije, za što, veli Paušek, treba »dosta angažmana«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odlazak na preventivne preglede spašava život!
Nacionalni program ranog otkrivanja raka

Odlazak na preventivne preglede spašava život!