Naša su djeca u skrivenoj, ali velikoj opasnosti, ističu stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba. Ubrzani rast broja pekarnica i objekata brze hrane postao je prijetnja zdravlju djece i adolescenata. U neposrednoj blizini škola, signal za veliki odmor znak je za odlazak po hranu punu soli koja je u potpunosti zamijenila nekadašnje puno zdravije odabire.

Od najvećih opasnosti svakodnevne konzumacije pekarskih proizvoda prvenstveno je velika količina soli koju sadrže kruh i razna peciva.

Povećan unos soli povezan je s visokim krvnim tlakom i povećanim rizikom od moždanog udara, bubrežnim bolestima pa čak i pretilosti. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila da dnevni unos soli ne prelazi 5 grama kod odraslih osoba, dok se djeci preporučuje još niži dnevni unos soli.

Školarci s hipertenzijom

Jedan od razloga za dominaciju Hrvata u svijetu hipertenzije je vrlo visok unos soli, koji prema podacima Hrvatskog društva za hipertenziju dostiže prosječno 11,6 grama dnevno i više nego dvostruko nadmašuje najvišu dopuštenu granicu, dok je kod osnovnoškolske djece ipak nešto niži i kreće se oko 9 grama.

U okviru velikog istraživanja Cro-Pals koje provodi Kineziološki fakultet u Zagrebu u suradnji s prof. Zvonimirom Šatalićem s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta kod zagrebačkih je srednjoškolaca zabilježen prosječni dnevni unos soli od 7,5 grama. Uz to, dva od tri adolescenta prijavila su unos soli viši od preporučenog.

U skladu s tim, kod svakog su četvrtog adolescenta izmjerene povišene vrijednosti krvnog tlaka. Podaci pokazuju da djeca skoro polovicu soli unose kroz kruh i druge pekarske proizvode. Samo 100 grama kruha sadrži oko 2 grama soli, a u pojedinim pecivima ta je količina i dvostruko veća.

Važna tjelovježba

– U uobičajenim uvjetima otprilike 95 posto soli se iz organizma izlučuje putem mokraće. A u neuobičajenim? Znojem. Ipak, da biste većinu dnevnog unosa soli izbacili znojem trebali biste svakodnevno trčati maraton. Kako u jednoj litri znoja izlučimo više od 2 grama soli, a količina znoja izlučenog za jedan sat intenzivne aktivnosti u prosjeku prelazi jednu litru, može se izračunati da bi se višak soli kod djece i adolescenata mogao izbaciti iz organizma za sat-dva tjelovježbe.

Štoviše, učinak tjelesne aktivnosti na krvni tlak ne ograničava se na smanjenje količine soli u organizmu. Tjelesna aktivnost krvne žile i popravlja njihov tonus, stoga aktivna djeca imaju niži tlak te dvostruko manji rizik od hipertenzije u odnosu na vršnjake koji žive sjedilački. Tjelovježba kod inače neaktivnih osoba značajno snižava krvni tlak i to već nakon nekoliko dana, dok se prestankom redovitog vježbanja krvni tlak vraća na početne vrijednosti nakon nekoliko tjedana, kaže doc. dr. sc. Maroje Sorić s Kineziološkog fakulteta.