Foto Reuters
Obradu gena čije mutacije ukazuju na rizik od nasljednog karcinoma najprije će obavljati u riječkom, osječkom i splitskom KBC-u, a onda i u KBC-u Zagreb. Mnogo skuplje genske panel-testove, hrvatski osiguranici će do daljnjeg plaćati sami
Hrvatska će se, istina suzdržano, ipak uključiti u svjetski trend genskog testiranja, koji je počeo drastičnim preventivnim metodama sprječavanja raka američke glumice Angelina Jolie. Hrvatski osiguranici nemaju pravo na plaćeno gensko testiranje, ali iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) najavljuju veliku novost – uskoro će početi plaćati testiranje BRCA1 i BRCA2, čije mutacije ukazuju na rizik od nasljednog karcinoma dojke ili jajnika, i to najprije u riječkom, osječkom i splitskom KBC-u, a onda i u KBC-u Zagreb. Mnogo skuplje genske panel-testove, Hrvati će do daljnjeg plaćati sami.
Liječnici u svijetu, smatraju da bi genski testovi trebali biti dostupniji određenim kategorijama ljudi, primjerice ženama koje u obitelji imaju više članova oboljelih od raka. Pravovremeno saznavanje rizika bolje je za pacijenta, a u konačnici i jeftinije za zdravstvo, jer je liječenje karcinoma daleko skuplje od preventivnih poteza na kakve se odlučila Angelina Jolie.
Mnogi osiguravatelji u SAD-u pokrivaju trošak testiranja na mutacije BRCA1 i BRCA2 gena ženama koje imaju obiteljsku anamnezu opterećenu malignom bolešću. Osiguravatelji, koji su zbog ogromnog interesa građana SAD-a bili prisiljeni pokrivati sve više takvih pretraga, ocijenili su da spomenuti testovi nisu opravdani i mogu motivirati pacijenta da traži medicinske usluge koje mu nisu potrebne.
Ne možemo si priuštiti
Doktori, genetičari, dijagnostičari i drugi medicinski djelatnici smatraju kako je stav američkih osiguravatelja opasan, jer će ljude odvratiti od testova koji im u konačnici ipak mogu pomoći da očuvaju vlastito zdravlje. Multigenski panel testovi, kojima se provjerava sklonost nizu različitih bolesti, možda nisu korisni u dijagnosticiranju bolesti, ali pacijentu mogu pomoći ili ga potaknuti da, kad je već svjestan rizika, ide na redovite preglede i riješi se nezdravih životnih navika.
Osiguravatelji u Hrvatskoj dosad nisu pokrivali troškove genskih testova, čak ni osnovnih, a građani da i hoće ne mogu si platiti takvo testiranje, koje za gene BRCA1 i BRCA2 iznosi 8.800 kuna. Na Institutu »Ruđer Bošković«, gdje se takvo testiranje provodi, kažu kako interes građana postoji, ali se rijetki odlučuju na to upravo zbog cijene. Godišnje se na testiranje odluči svega desetak osoba, a procjenjuje se da bi potrebe za takvom provjerom imalo najmanje 200 žena.
Genski panel testovi istodobno analiziraju više od 20 gena, što omogućuje otkrivanje mogućeg DNK linka prema ostalim poremećajima povezanim s pojavom raka, kao što su Lynch sindrom ili Li-Fraumeni sindrom.
Bit će to rutina
– Uvjereni smo da će u vrlo bliskoj budućnosti genetičko testiranje postati rutina koja će prethoditi svakoj dijagnozi, ili prepisivanju nekog lijeka. Istraživanja provedena u Europi pokazala su da svaki euro uložen u dijagnostiku štedi od pet do čak 20 eura utrošenih za liječenje, ne računajući uštede zbog kraćeg izostanka s posla i veće kvalitete života pacijenta, već je to samo izravna ušteda zdravstvenog sustava, ističe Mihelj.
Oko pet posto slučajeva invazivnog raka dojke događa se zbog naslijeđa, kažu statistike. U SAD-u je 2013., nakon objave Angeline Jolie o genskom testiranju broj osoba koje su se odlučile slijediti njezin primjer porastao za 40 posto. Raste i broj gena koji se mogu testirati u laboratoriju, pa tako nekoliko kompanija u SAD-u nudi panele za ispitivanje ukupno 40 gena.
U Synlabu, jednoj od privatnih poliklinika u kojima se može obaviti testiranje gena BRCA 1 i BRCA 2, te provjeriti genetske predispozicije za niz rijetkih bolesti i genetskih mutacija, potvrđuju da je interes građana za takve testove iznimno nizak. Razlog je tome, smatra ravnateljica Synlaba, Tanja Bobetić Vranić, u skupoći testova čija se cijena kreće od tisuću do više desetaka tisuća kuna.
– Zahtjevi za genetskim testiranjem sporadični su, a mahom je bilo riječ o budućim roditeljima koje su zanimali određeni rizici za pojavu nasljednih bolesti kod djeteta, kaže Bobetić Vranić. Za testiranje genskog rizika za rak dojke i jajnika interesirala se, kaže, samo jedna osoba, ali je odustala od toga.
