Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1n
Sutra: 24° 24° 1n
20. rujna 2018.
Influenca hara

EPIDEMIJA GRIPE BLIZU VRHUNCA Ako i vas uhvati, postoji samo jedno što možete učiniti

Gripu treba preležati da ne dođe do komplikacija / Foto Sergej DRESHSLER
Gripu treba preležati da ne dođe do komplikacija / Foto Sergej DRESHSLER
Autor:
Objavljeno: 17. siječanj 2018. u 6:55 2018-01-17T06:55:35+01:00

Zaraznost virusom je vrlo visoka, pa se samo izolacija može smatrati pravim izborom prevencije. Specifičnost ove sezone gripe upravo je tip B koji je trenutačno među oboljelima najčešći, a umjesto na kraju, kako se u pravilu pojavljuje, tip B javio se na početku sezone gripe

Epidemija gripe u Hrvatskoj približava se svome vrhuncu. Samo u prvom tjednu siječnja u Hrvatski zavod za javno zdravstvo pristiglo je 2.684 prijave slučajeva gripe, a istovremeno je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije sveukupno prijavljeno 96 oboljelih, od čega 67 u posljednjem tjednu.

– To je zasigurno tek vrh sante leda i oboljelih je sigurno znatno više. U sljedećim tjednima očekujemo rast broja oboljelih i vrhunac ovogodišnje epidemije gripe. Pretpostavka je da bi u veljači mogli očekivati pad broja oboljelih kao i jenjavanje same epidemije, kaže dr. Danijela Lakošeljac, voditeljica Odjela za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ.

Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 27 smrti kao posljedica zaraze gripom.

– Ovo doba godine u pravilu pokazuje sezonski višak smrtnosti pa je ponekad teško utvrditi je li uzročnik smrti gripa ili neka druga osnovna bolest, objašnjava dr. Lakošeljac.

Postoje tri tipa gripe: tipa A, tip B i tip C. Ovaj posljednji ima najmanji epidemijski potencijal i blagu kliničku sliku dok je tip B češći kod mlađih osoba i najčešće se javlja na kraju sezone epidemije. Iako nije podložan mutacijama poput najčešćeg tipa gripe, tipa A, i tip B podložan je novim sojevima. Ovogodišnja specifičnost sezone gripe upravo je tip B koji je trenutačno među oboljelima najčešći, a umjesto na kraju, kako se u pravilu pojavljuje, tip B javio se na početku sezone gripe. U Europi trenutno također prevladava tip B, a u cirkulaciji je i virus tipa A (H3N2) koji je ljetos prevladavao u epidemiji gripe na južnoj hemisferi. Više od polovice virusa gripe koji su cirkulaciji genetski je karakterizirana, a aktualni virus tipa A (H3N2) pripada soju čija se komponenta nalazi i u ovogodišnjem cjepivu protiv gripe. Epidemiolozi pritom ističu kako mutacija pojedinog virusa ne znači da će cjepivo biti nedjelotvorno na taj virus.

Nezaobilazni vitamini

Gripa je zarazna bolest koja se vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, ali i sa životinja na čovjeka, kapljičnim putem. To znači da se svatko može zaraziti ako boravi u prostoru u kojem je i oboljela osoba i nije važno kašlje li oboljela osoba ili ne. Tijekom epidemije mogućnost zaraze virusom gripe je izrazito velika, pa se samo izolacija može smatrati mjerom izbora kod sprječavanja zaraze virusom. Osnovna načela liječenja gripe su mirovanje dok je povišena temperatura, u toploj prostoriji s ovlaženim zrakom, uzimanje dosta tekućine poput toplih napitaka te primjena antipiretika odnosno lijekova i drugih sredstva za snižavanje temperature.

Sto godina od pandemije španjolske gripe

Ove se godine navršava 100 godina od pojave pandemije španjolske gripe za koju se smatra da je odnijela više života od Prvog svjetskog rata, između 50 i 100 milijuna osoba u cijelom svijetu. Uzročnik je bio podtip ptičje gripe H1N1, a pandemija španjolske gripe trajala je dvije godine. Mnogi je uspoređuju s epidemijom kuge u 16. stoljeću. Svjedočanstva govore da su zaraženi umirali vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon što bi shvatili da su bolesni. Primjerice, jedna od žrtava španjolske gripe bio je i iznimno plodonosni austrijski slikar ekspresionizma Egon Schiele koji je preminuo od posljedica gripe u dobi od samo 28 godina u listopadu 1918. godine. Samo tri dana ranije španjolska gripa odnijela je život njegove trudne supruge.

– Ostaje pitanje bi li španjolska gripa odnijela toliko života 100 godina kasnije. Prvi svjetski rat, uvjeti u kojima su ljudi tada živjeli, medicinska dostignuća i dostupnost zdravstvene zaštitie zasigurno su doprinijeli razmjerima pandemije i broju umrlih, smatra dr. Lakošeljac.

Dok je početak 21. stoljeća 2009. godine obilježila pojava tzv. svinjske gripe, povijest 20. stoljeća obilježilo je više pandemija gripe. Azijska gripa pojavila se 1957. godine, hongkonška 1968., a 1977. pandemiju je uzrokovala ruska gripa. Primjer ptičje gripe podtipa H5N1 1997. godine dokaz je prelaska virusa gripe sa životinje na čovjeka i primjer mutacije virusa i njegove adaptacije na čovjeka koje nasreću nije poprimilo pandemijski karakter.

– Pandemijski sojevi nastaju genskom rekombinacijom humanih i animalnih sojeva. Rezervoari virusa gripe u životinja su ptice, patke, pilići, konji i svinje. Kod životinja dolazi do rekombinacija virusa koji prelazi na čovjeka i adaptira se humani prijenos najčešće u krajevima gdje je blizak kontakt ljudi i životinja koje su rezervoari ovog virusa, objašnjava dr. Lakošeljac.

– Gripa je zarazna bolest uzrokovana virosom gripe koja u pravilu započinje s općim simptomima poput visoke temperarure, malaksalosti i bolova u cijelom tijelu. Nakon toga javljaju se respiratorni simptomi koji traju, u pravilu, dva do sedam dana. Tipično je za gripu da njezini simptomi nastupaju jako naglo, ističe dr. Lakošeljac.

Stručnjaci preporučuju da temperaturu koja je karakteristična za gripu valja snižavati tek kada je povišena iznad 38,5 °C. Naime, uloga i pojavljivanje temperature u infekciji još nije u potpunosti istraženo pa se zato i postavlja pitanje je li nužno uvijek snižavati povišenu temperaturu. Vrlo visoku temperaturu treba snižavati, a umjereno povišenu samo ako čini velike subjektivne poteškoće bolesniku. U dojenčadi i male djece treba savjesno snižavati temperaturu, jer u njih visoka temperatura može izazvati grčeve. Mjere i postupke za snižavanje temperature zove se antipireza, a uključuju trljanje alkoholom, tj. primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika, te primjenu lijekova (antipiretici). Najvažniji lijekovi protiv povišene temperature su acetilsalicilna kiselina, odnosno salicilati i paracetamol. Važno je istaknuti da se lijekovi koji sadrže salicilate ne smiju davati djeci stoga je važno pažljivo pročitati uputu koja je priložena uz lijek. Antipiretici su ujedno i lijekovi protiv bolova pa uspješno ublažavaju i druge simptome kao što su bolovi u mišićima i zglobovima ili glavobolja.

U liječenju gripe često se spominje i uloga vitamina koji ne sprječavaju prijenos virusa i nastanak infekcije, no pojačavanjem opće otpornosti vjerojatno utječu na lakše prebolijevanje bolesti. Rabe se i kapi za nos kojima se smanjuju otok nosne sluznice i sekrecija. Kapi za nos treba racionalno upotrebljavati, ne dulje od sedam dana, a isti se učinak postiže inhalacijom vodene pare. Pri upornom suhom kašlju korisni su antitusici, odnosno lijekovi koji suprimiraju refleks kašlja, a kod produktivnog kašlja lijekovi koji pospješuju iskašljavanje.

Ublažavanje kašlja

U svakodnevnoj se praksi za suhi nadražajni kašalj nerijetko rabe lijekovi koji pospješuju iskašljavanje, ali je njihova učinkovitost vrlo upitna. Za ublažavanje kašlja mnogo je važnija dobra hidracija bolesnika, tj. uzimanje veće količine tekućine i ovlaživanje sobnog zraka od uporabe lijekova.

– Opće mjere prevencije su pranje ruku i izbjegavanje mjesta na kojima se okuplja velik broj ljudi. Cjepivo se kao prevencija preporuča starijim osobama, kroničnim bolesnicima i svim zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama i stacionarima. Kada se bolest pojavi, potrebno ju je preležati i izbjegavati odlazak liječniku kako bi se spriječilo njezino daljnje širenje. Gripa je ozbiljna bolest i potpuni oporavak od bolesti zna potrajati dugo, čak i do mjesec dana. Danas postoje i antivirusni lijekovi čiju primjenu treba započeti rano, unutar 48 sati od pojave prvih simptoma gripe. U pravilu ih preporučujemo osobama kod kojih bi gripa mogla izazvati ozbiljne posljedice, preporuča dr. Lakošeljac.

Smatra se da ti specifični antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa pa mogu biti korisni u liječenju i sprječavanju influence. Otprije postojeći antivirusni lijekovi, inhibitori M2 ionskih kanala, amantadin i rimantadin vrlo su se rijetko upotrebljavaju zbog toksičnosti i drugih neželjenih pojava te brzog nastanka otpornosti virusa influence.

Novi antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze – zanamivir i oseltamivir nemaju te nedostatke, ali se moraju primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma. Zanamivir se primjenjuje samo u obliku aerosola u odraslih i djece starije od 12 godina. Oseltamivir se uzima na usta i upotrebljava se za liječenje i sprječavanje influence u odraslih i djece starije od jedne godine te se zbog tih prednosti danas za liječenje sezonske gripe upotrebljava gotovo isključivo primjenjuje taj lijek.

Lijek djeluje tako što blokira enzim neuraminidazu koja je odgovorna za replikaciju virusa. Blokirajući uvijek nepromijenjeni dio virusa, zaustavlja daljnje širenje virusa u tijelu, te je važno da se lijek počne koristiti prva dva dana od pojave simptoma. Na taj način skraćuje trajanje bolesti i ublažava simptome, a u velikom postotku smanjuje broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu hospitalizacije bolesnika.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila