Dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena. U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena. Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada online anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.

Na uzorku od preko 1500 ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama, životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85 % izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj.

Uz to, njih 68 % izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73 % doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51 %), problemima u prometu (37 %) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57 %). Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42 %) i ne utječu (47 %) na potrošnju energije.

“Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u povijesti bila je ušteda glavnog energenta ugljena, posebice u jeku dotada najvećeg svjetskog sukoba. Danas se više ne može tvrditi kako promjene u računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energiju. Zbog ljetnog računanja vremena ljudi duže drže upaljene klimatske uređaje ljeti, a ranije pale grijanje u jesen, što pridonosi povećanoj potrošnji energije. Postaje jasno kako su uštede minorne i zanemarive, za razliku od ušteda kakve su bile u prošlosti kada društvo nije doživjelo ovakav tehnološki razvoj. Jasno je kako danas živimo u drugačijem vremenu te su nam stoga potrebni novi i drugačiji načini uštede energije. Iz ovih bi razloga, uvažavajući pritom mišljenje građana, kao i mišljenje stručnjaka i znanstvenika, Hrvatska trebala razborito odabrati što je najbolje za nju u bližoj budućnosti, kako u gospodarskom, tako i u ekološkom smislu“ – objašnjava Škrlec.

Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji, a na tragu toga zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o potencijalnim štetnostima i koristima ovakve prakse u četvrtak, 27. listopada, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.