Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Važnost prevencije

Raste broj moždanih udara kod mladih Hrvatica, zašto se ništa ne poduzima?

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 31. siječanj 2019. u 21:57 2019-01-31T21:57:06+01:00

RIJEKAČak osamdeset posto moždanih udara može se prevenirati. Moždane udare možemo prevenirati zdravim prehrambenim navikama, redovnom fizičkom aktivnosti, prestankom pušenja i neumjerene konzumacije alkohola, kontrolom rizika i usvajanjem boljih načina nošenja sa stresom. No, prije svega ne smijemo zanemarivati rizične faktore i simptome moždanog udara jer se problemi poput visokih masnoća i povišenog tlaka ne događaju samo starijim osobama.
Kako bi se osvijestio ovaj problem, u Hrvatskoj se ove godine prvi put obilježava Dan crvenih haljina i posebno je usmjeren na žene koje se i na ovaj način nastoji potaknuti da brinu o svom zdravlju i ne zanemaruju simptome. Stručnjaci ističu da se na taj način može smanjiti pojavnost moždanog udara, njegove posljedice i loši ishod, a Dan crvenih haljina, koji se u svijetu obilježava već tridesetak godina, u tome je očito polučio uspjeh: pojavnost moždanih udara je manja, a sama smrtnost smanjena je za čak 30 posto.

Simptomi

– Općenito je zamijećen porast pojave moždanih udara u mlađoj dobi. Studije, nažalost, pokazuju da se u toj dobi sve više pojavljuju povišen tlak i lipidi, ali se ne prepoznaju zato što ih ne očekujemo u toj dobi. U starijoj dobi redovito se obraća pažnja na rizične faktore kako bi se otkrili na vrijeme. Ako je uz to prisutno pušenje, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost, značajna konzumacija alkohola ili kokaina, rizici za moždani udar su više izraženi, a posebno uz specifične rizike za žene u mlađoj dobi kao što su oralna kontracepcija, migrena s aurom, češći poremećaji srčanog ritma kod žena odnosno atrijalna fibrilacija, češća šećerna bolest tipa 2 kod žena, periodi oko trudnoće i poroda koji rezultiraju prevelikom tjelesnom težinom prije samog poroda, gestacijskom hipertenzijom, dijabetesom i preeklapsijom, zatim anemija srpastih stanica, neke upalne promjene krvnih žila i disekcije, objašnjava doc. dr. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

Simptomi moždanog udara mogu biti različiti počevši od utrnulosti ili paralize lica, ruku ili nogu, obično na jednoj strani tijela, zatim poremećaja govora, nerazgovjetnog govora, poteškoća u razumijevanju drugih, iznenadne sljepoće u jednom ili oba oka, dvoslika, vrtoglavica, glavobolja, gubitka svijesti, ravnoteže i problema koordinacije. Kod žena se mogu pojaviti i nespecifični simptomi: mučnina, povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, opći umor, slabost, promjene ponašanja i pospanost.

Revolucionarna metoda

Doc. dr. Vuletić upozorava i na tranzitorne ishemijske atake (TIA) koje imaju iste simptome kao i moždani udar, ali kraće traju. Nipošto ih se smije zanemariti zato što su kratko trajale, najčešće od pet do 25 minuta, već je potrebno javiti neurologu na obradu i procjenu rizičnih faktora za moždani udar koji se često događa upravo iza ovakvih epizoda.

– Problem je i dalje ignoriranje simptoma, a to je posebno vidljivo kod žena. Problem je nejavljanje na vrijeme kada bi se današnje najmodernije metode neurointervencije mogle primijeniti i iako smo prošle godine imali mnoštvo akcija i predavanja po cijeloj županiji, još uvijek je najčešće prisutno zanemarivanje simptoma kao da su benigne naravi, da će sami od sebe proći i da se ne treba odmah javiti liječniku. Moždani udar koji u trećini slučajeva rezultira invaliditetom, u trećini smrtnim ishodom, a tek trećina prolazi bez posljedica, i dalje se ne doživljava kao hitno i ugrožavajuće stanje. Čak oko dvije trećine osoba koje su imale moždani udar više nije radno sposobno. Danas postoji specifična terapija za ishemijski moždani udar koja, ako se na vrijeme dođe, smanjuje oštećenje mozga i poboljšava ishod. Akutni ishemijski moždani udar se liječi hitnim intervencijama poput tzv. trombolize u Jedinici za liječenje moždanog udara kada je bolesnik došao u vremenskom prozoru unutar četiri i pol sata i nema kontraindikacija. Ostali se liječe ili antiagregacijskom terapijom ili antitrombocitnom ili antikoagulantnom, usmjernom na smanjivanje povećanja ugruška ili sprečavanje formiranja novih uz potporne mjere, spriječavanje komplikacija, kontrolu rizičnih fakotra i ranu rehabilitaciju. U Zagrebu i Splitu se počelo s mehaničkom trombektomijom, tj. mehaničkim uklanjanjem tromba u za to dostupnim dijelovima moždanih krvnih žila koja omogućuje liječenje akutnog moždanog udara u duljem vremenskom prozoru od nastanka prvih simptoma i boljim oporavakom neurološkog deficita. Između 10 i 30 posto bolesnika s moždanim udarom obično zadovolje medicinske kriterije za mehaničku trombektomiju, a naši neurolozi i neuroradiolozi prošli su specijalne edukacije za tu najmoderniju i revolucionarnu metodu te očekujemo da ćemo s njom čim prije početi i u KBC-u Rijeka.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.