Broj preventivnih pregleda od 2002. godine u kontinuiranom je padu, a u posljednjih se deset godina prepolovio. Još 1998. godine na svakih tisuću posjeta obiteljskom liječniku preventivnih je pregleda bilo u prosjeku 2,7 dok su 2008. godine obavljena svega 1,4 pregleda
ZAGREB » Velika većina Hrvata liječniku odlazi tek kad se razboli. Mnogi i ne znaju da imaju povišeni tlak, šećer, kolesterol, probleme sa štitnjačom. Sve su to bolesti bez jasnih simptoma, pa se liječniku najčešće odlazi tek kad bolest već uznapreduje i ne preostaje drugo nego terapija lijekovima. Zdravstvene vlasti godinama govore o jačanju preventivnih aktivnosti, ali se navike građana nisu mnogo promijenile.
Za dva do tri sata u privatnim klinikama može se obaviti detaljni preventivni pregled, čija cijena ovisi o broju i vrsti pretraga, a može doseći i 1.000 kuna. Pregledi uključuju: laboratorijske pretrage krvi i urina, EKG, mjerenje krvnog tlaka, spirometrija, fizikalni pregled srca, pluća, trbuha, ekstremiteta, UZV abdomena, dojke, štitnjače, prostate, internistički pregled, RTG srca i pluća (po potrebi), ginekološki pregled, ultrazvuk ili mamografija, dopler karotida i oftalmološki pregled.
Naprotiv, preventivnih je pregleda sve manje, a uputnica za specijalističke preglede i skupe dijagnostičke pretrage sve više. Građani zbog toga gube zdravlje, a država milijune kuna na liječenje koje se moglo izbjeći.
Otkrivanje bolesti
Preventivni pregledi preporučljivi su svima, jer se i teške bolesti poput tumora i srčanih bolesti na taj način otkrivaju u ranim fazama, što zna biti presudno za preživljavanje i izlječenje. Danas je dobna granica za preventivne preglede 50 godina, dok je još prije koju godinu bila za pet godina niža. Broj preventivnih pregleda od 2002. godine u kontinuiranom je padu, a u posljednjih se deset godina prepolovio. Još 1998. godine na svakih tisuću posjeta obiteljskom liječniku preventivnih je pregleda bilo u prosjeku 2,7, a 2008. godine svega 1,4.
Tijekom 2010. godine zabilježen je porast broja preventivnih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena, te broj sistematskih pregleda u medicini rada. U medicini rada obavljeno je ukupno 403.231 pregleda, a 79 posto odnosilo se na preventive preglede zaposlenih što je pozitivan trend u djelatnosti medicine rada, ocjenjuju u HZJZ-u. Stopa preventivnih pregleda u medicini rada najviša je u posljednjih pet godina i iznosila je 281,5 na 1.000 zaposlenih.
Smatra se da bi svaka zdrava odrasla osoba trebala jednom godišnje obaviti sistematski pregled. Unatoč zalaganju za preventivu, javno zdravstvo nije osiguralo lokacije na kojima bi građani besplatno, u kratkom roku i na jednom mjestu mogli obaviti sistematski pregled. Osnovni se pregled doduše može obaviti kod obiteljskog liječnika, koji je pacijentu koji mu se javi na preventivni pregled dužan izmjeriti tlak, visinu, težinu, poslušati srce i pluća i uputiti ga na laboratorijske pretrage krvi i urina. Za opsežniji pregled koji se može obaviti u jednom danu treba izdvojiti barem 500-tinjak kuna u nekoj od privatnih poliklinika.
Tamo se rade opsežnija testiranja, na primjer mjerenja pod opterećenjem, EKG, ultrazvuk unutarnjih organa. Takvu si investiciju u vlastito zdravlje, međutim, mnogi u Hrvatskoj danas ne mogu priuštiti.
Biološka granica
– Očekujemo da će sukladno Strategiji razvoja zdravstva preventivni pregledi nakon 50-te godine postati obavezni, što će znatno poboljšati ovu situaciju – ističe Ranko Stevanović, voditelj Odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu pri HZJZ-u. Dobna granica od 50 godina optimalna je za opći sistematski pregled jer se u toj dobi može pronaći dovoljan broj rizičnih osoba da bi se pregledi isplatili.
»Radi se o populaciji od prosječno 40.000 osoba godišnje, a bilo bi očekivano da se na pregled odazove najmanje 20 do 30.000 osoba. To su veliki troškovi, pa je 50-ta godina uzeta kao prosječna biološka granica između »zdrave mladosti« i »bolešću opterećene starosti«, odnosno kao godina u kojoj preventivni pregled daje najbolje rezultate, tumači Stevanović.
Zastarjelo šifriranje
– Postoji nekoliko vidova prevencije – sprječavanje pojave bolesti, rano otkrivanje bolesti ili sprečavanje većeg invaliditeta ili trajnih posljedica bolesti. Primjer primarne prevencije su cijepljenja protiv gripe, tetanusa, pneumonije, a zatim i savjetovanja o zdravom načinu života, sprječavanju ovisničkog ponašanja, obiteljska savjetovanja, pomoć pri planiranju obitelji… Preventivni su pregledi sekundarna prevencija, odnosno otkrivanje bolesti u asimptomatskoj fazi, kako bi kod pacijenta na vrijeme otkrili poremećaj i pokušali ga spriječiti promjenom načina života ili pravodobnim uvođenjem terapije – objašnjava Vjekoslava Amerl Šakić, specijalist školske i obiteljske medicine.
Glavni je problem, kaže ova zagrebačka liječnica, u tome što obiteljski liječnici preventivne aktivnosti ne mogu prikazati zbog zastarjelog načina šifriranja rada u ambulanti, ali oni preventivni rad s pacijentima, tvrdi, provode svakodnevno.
– Nije točno da ne radimo preventivu, nego HZJZ koji skuplja statistiku ne bilježi preventivne aktivnosti koje radimo, primjerice mjerenje tlaka, kontraceptivni savjet, dijetetski savjet, kalendar prehrane, poticanje na fizičku aktivnost i vježbanje – kaže Mario Malnar, dopredsjednik Hrvatske liječničke komore. Za preventivne preglede u klasičnom smislu obiteljski liječnici, tvrdi Malnar, jednostavno nemaju vremena.
