Pomicanje sata ugrožava zdravlje

Ideja osmišljena u Engleskoj »tjera« građane Europe i SAD-a, ionako kronično premorene u još veći umor. Kina, Indija i radišni Japanci nisu se dali uvući u igru

U noći s 26. na 27. ožujak, točnije 27. ožujka dva sata iza ponoći, Hrvatska, odnosno cijela Europa, pomaknut će, još jednom, kazaljku sata unaprijed, probuditi se ranije, i krenuti s ljetnim računanjem vremena. Iako su se prije nekoliko godina vodile ozbiljne rasprave na temu »zaustavljanja« sata u Europi, baš kao što jedinstveno vrijeme računaju i u velikom dijelu svijeta, od toga se za sada odustalo, pa se Europa i dalje na proljeće počinje buditi jedan sat ranije, da bi opet, zadnjeg vikenda u listopadu, i taj sat počela prespavljivati. Ekonomski, kažu stručnjaci, pomicanje sata nije bog zna kako isplativo, dok za ljudsko psihofizičko stanje može biti i – pogubno.

– od ponedjeljka, 21. ožujka, treba lijegati desetak minuta ranije negoli prethodnog dana– šest sati prije spavanja ne konzumirati kavu niti alkohol– dva do tri sata prije spavanja pomaknuti kazaljke na satu– sat vremena prije spavanja isključiti televizor, kompjutor, mobitel– sat vremena prije spavanja ne piti tekućinu– sat vremena prije spavanja smanjiti grijanje, rashladiti prostoriju, prigušiti resvjetu, a spavati u potpunom mraku – nakon buđenja, pokušati sat vremena provesti na suncu – izlaganje jakom izvoru svjetla odmah ujutro prekida izlučivanje hormona sna, melatonina

Cijela Europa se davno, za Prvog svjetskog rata, odlučila na ljetno-zimsko računanje vremena kako bi što veći dio životnih i poslovnih aktivnosti smjestila za vrijeme danjeg svjetla, odnosno uštedjela na umjetnoj rasvjeti. Za razliku od Europe, međutim, vrlo radišni Japanci u tu se priču nisu dali »uvući«, kao, uostalom, niti Kina, Indija, Indonezija, veći dio Australije ili pak većina zemalja Južne Amerike. Europa će, zato, svoj sat pomaknuti unaprijed 27. ožujka, Rusija sat vremena kasnije istog dana, a Amerikanci i Kanađani to su već učinili 13. ožujka, baš kao i Meksiko. Australija će, primjerice, sat pomaknuti tek 3. travnja. U SAD-u, međutim, niti jedna od država nije obavezna pomaknuti sat, ukoliko to ne želi, pa su na starom, zimskom vremenu, i dalje ostali, primjerice, Arizona, Havaji i Puerto Rico, te još neki.

Manjak energije

Prema znanstvenim studijama, koje pozivaju na ukidanje običaja pomicanja sata, ranije padanje mraka zimi utječe na manjak energije. Igranje s prirodnim ciklusom uzrokuje drastično smanjenu produktivnost, smatraju znanstvenici, napominjući kako, pomičući satove, postajemo podložniji bolestima i, svakako – umorniji. Većina građana Europe i SAD-a, ionako kronično premorena, biva još premorenija zbog pomicanja sata dvaput godišnje. Više sunca ujutro je, zaključila je znanost, dobro, no dodavanje sata večeri odgađa san i šteti tijelu. Praćenje srčanih oboljenja pokazalo je da Šveđani, nakon proljetnog pomicanja sata, pate od drastičnog poremećaja bioritma, dok su istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala kako bi zaustavljanje promjene sata, odnosno prelazak na sat plus tijekom zime, kao i još jedan sat više tijekom ljeta, ljudima dao 300 sati više svjetlosti u godini dana. To znači da bi ljudi bili sretniji, s više energije i zdraviji, a ušteda bi, zbog dužeg dana i više svjetla, bila i energetske, odnosno ekološke naravi.

Za

– SAD navodno uštedi 300 milijuna barela nafte godišnje– manji broj prometnih nesreća zbog danjeg svjetla –  za radnog vremena potrebno manje umjetnog svjetla

Protiv

– poremećaj bioritma i spavanja, više prometnih nesreća – opasnosti po zdravlje– povećana potrošnja rashladnih uređaja

Smanjuje li pomicanje sata potrošnju energije? Analize provedene unatrag nekoliko godina kažu – ne. Prema nalazu Sveučilišta Washington, ranijim buđenjem u ljetno vrijeme navečer se troši manje energije, ali se to nadoknadi ujutro. S druge strane, neke analize ipak pokazuju uštedu – SAD su produživanjem ljetnog računanja vremena na nekim mjestima, navodno, uštedjele 1,3 teravata struje. Korist je bila najočitija u Kaliforniji, gdje su ljudi umjesto boravka u klimatiziranoj kući duže ostajali vani, trčeći i općenito se baveći sportom, umjesto gledanjem televizije.

Bareli i san

Kako se pretpostavlja, ideja o pomicanju sata prva je pala napamet ocu Amerike, Benjaminu Franklinu, ranoraniocu koji navodno nije mogao podnijeti da se sunce ljeti budi prije njega. Službeno, promjenu sata osmislio je engleski arhitekt Wiliam Willet, koji je svoju ideju 1907. godine iznio u britanskom parlamentu, i tako začeo burnu raspravu, koja je trajala godinama. U svojoj namjeri nije uspio, no devet godina kasnije, dvije godine od početka Prvog svjetskog rata, Njemačka je prihvatila ljetno računanje vremena, kako bi uštedjela na energiji. Nakon Njemačke, promjenu prihvaća i Velika Britanija, a zatim i SAD, koji je ovu praksu ukinuo već 1919. godine zbog protesta farmera, a onda vratio 1966. godine. Osam godina kasnije Amerikanci su i službeno došli do računice prema kojoj pomicanjem kazaljki sata tijekom ožujka ili travnja svakog dana uštede 10.000 barela nafte.

Najnovija istraživanja pokazuju, zato, da pomicanje sata ne utječe samo na naše zdravlje kratkoročno, u obliku nesanice ili, dokazano, povećanja broja infarkta, nego i u idućih sedam mjeseci, dok se sat ponovno ne vrati na zimsko vrijeme. Znanstvenici tvrde kako pomicanje sata dovodi do promjena u tijelu, pa jetri, primjerice, treba čak tjedan dana da se prilagodi toj promjeni. Prema američkim istraživanjima, u prvom tjednu ljetnog računanja vremena povećava se broj srčanih napada, najvjerojatnije zbog izgubljenog sata sna, no pri kraju računanja ljetnog vremena i broj srčanih napada opada. U proljetnom gubitku sata žene češće imaju srčani udar nego muškarci, kažu stručnjaci.