Sirovojelci ne broje kalorije

Mihaela Devescovi: Na sirovoj hrani nestaju alergije, celulit, kožne bolesti…

Karmen Bosnić

Mi danas zbog blagostanja i dostupnosti tvornički obrađene hrane količinski jako puno jedemo i to je veliki problem, ponekad čak i veći od toga što jedemo 



Hrana je pogonsko gorivo koje utječe na fizička, mentalna i emocionalna stanja, kao i na stanje svijesti, no unatoč tome mnogi ono što jedu ne povezuju s time kako se osjećaju. Bez obzira jeste li u potrazi za znanjem, zdravljem, idejama za ručak, nečim novim ili ste pak spremni upustiti se u sirovojelstvo, u subotu, 16. studenog u 15 sati u Domu zdravlja u Studentskoj 1 u Rijeci, preko puta Pomorskog fakulteta, radionicu pripreme sirove hrane održat će Mihaela Devescovi, čija je želja promicati zdravu hranu u njenom izvornom obliku te poučiti kako ispravno hraniti svoje tijelo i živjeti u skladu s prirodom, što čini i putem svoje web stranice www.sirovahrana.hr. 


  Radionica je zamišljena tako da se u opuštenoj atmosferi, kroz razgovor i zabavu nauči i sazna više o nutritivnim vrijednostima namirnica i kako se one pripremaju. Tijekom »blaženog zdravog druženja uz hranu« pripremat će se kruh i krekeri, pašteta, punjeni šampinjoni, buća i vrganji, ražnjići, pizza, tikvice punjene različitim umacima, čips od kelja, torta i palačinke, a svi polaznici dobit će skriptu sa receptima. Cijena radionice je 250 kuna, a zainteresirani se mogu informirati na broj telefona 091/64-64-646 ili se prijaviti e-mailom na [email protected]. 


 Plodovi prirode


– U današnjem užurbanom svijetu često puta nemate vremena razmišljati o tome što jedete, odnosno o utjecaju hrane koju jedete na vaše zdravlje. Naučite pripremati jela bez termičke obrade i bez glutena, koja su puna vitamina i enzima, a pripremaju se brzo i jednostavno. Izradite najzdravije slastice bez šećera, brašna, jaja, margarina ili maslaca, a koje su tako neodoljivo ukusne. Za dug i zdrav život odaberite ovu radionicu. Otkrijte što sve, uz pomoć zdrave sirove prehrane možete promijeniti u svojim navikama, a posebice za zdravlje vaših najmlađih, djece, starijih ili osoba sa zdravstvenim tegobama, poručuje Mihaela, koja za sebe kaže da je po prirodi otvorena, iskrena i komunikativna osoba željna novih znanja, pa joj nije bilo teško prihvatiti novi način života. 




  – Uložila sam puno truda, ljubavi i vremena u istraživanje koncepta sirove hrane. Danas jedem pretežno voće, povrće i orašaste plodove. Neizmjerno sam zahvalna na podršci mog supruga, koji je također prihvatio ovaj način prehrane, te mojih roditelja koji su od prvog dana pokazali veliko razumijevanje. Moja je mama, na neki način i započela eksperiment sa sirovom hranom spremivši nam prvi zeleni kašasti sok u svom blenderu. Inače, blender je, uz multipraktik, sokovnik i dehidrator neophodan da biste minimalno obradili sastojke iz sirove hrane. Budući da niti jedan početak nije lagan, imali smo krize. Međutim, osjećaj lakoće, poletnosti i navale energije tjerali su nas dalje. Zaboravili smo osjećaj nadutosti i druge posljedice loše ishrane. Šetnje po svježem zraku, planinarenje i boravak u prirodi s mojim sinom Tinom i kćerkom Miom, savršeno su se uklopili u naš novi život. Biti 100 posto na sirovoj hrani za mene je nevjerojatno iskustvo. Smršavila sam, riješila sam sve svoje zdravstvene probleme, a energije imam više nego ikad. Ispunila sam svoju najveću želju – stvaram hranu koja je ukusna i lijepa i brinem o zdravlju svoje obitelji.


 Koje vrste namirnica uključuje, odnosno ne uključuje sirovojelstvo?   – Sirova hrana ili raw food je sva hrana koja nije izložena visokim temperaturama ili termičkoj obradi. Ona je ujedno živa hrana koju unosimo u svoj organizam, to je život i tako hranimo svoje tijelo. Hrana koju jedemo ne smije biti podvrgnuta temperaturama iznad 45 stupnjeva jer će u tom slučaju izgubiti svoju živu, prehrambenu vrijednost budući da će joj enzimi biti uništeni. Pravo sirovojelstvo podrazumijeva ishranu najprije plodovima onakvima kakvi su u prirodi. No, zbog svojih navika, radimo takve recepte koji odlično imitiraju klasičnu kuhinju, a puno su ukusniji i zdraviji. 

 Dosta osoba tvrdi da su doživjeli velike fizičke transformacije, što potvrđuju i fotografijama prije i poslije. Što se objektivno može očekivati od ovakvog načina prehrane? 


 – Koristi kada se pređe na sirovu prehranu su jak imunitet i otpornost na bolesti. Nestaju alergije, sluz, opstipacija, neugodni mirisi tijela i njegovih izlučevina, umor, nervoza, depresija, nestaju masne naslage, celulit, razne kožne promjene. Jača je kosa, nokti, bolje je raspoloženje, bistrije su misli, bolja koncentracija, značajno veća produktivnost i radna sposobnost, više energije, ljepše se spava, više i kvalitetnije se koristi vrijeme. Počnete se osjećati živo. 


 Alkaliziranje organizma


Da bi izbjegla bolesna stanja organizma zdrava bi osoba tijekom dana trebala unositi određene količine »lužnate«, odnosno »kisele» hrane”. Kako se alkalizirati?   – Skoro sve što suvremeni čovjek radi dovodi do kiselosti organizma, a najveći utjecaj je od ishrane, koja po globalnim znanstvenim istraživanjama predstavlja glavni uzrok skoro svih suvremenih bolesti, a pogotovo raka. Tako namirnice životinjskog porijekla povećavaju kiselost, i to naročito meso, a od njih najmanju kiselost imaju kozje sirovo mlijeko i sirutka, koji su blago alkalni i neutralni u sirovom neobrađenom stanju. Pravilnom ishranom može se ispraviti i vratiti organizam svom prirodnom, alkalnom, baznom okruženju. Svako sirovo povrće i skoro svako voće je alkalno. Tako je limun koji je po okusu najkiseliji ustvari namirnica koja izaziva najveću alkalnu vrijednost krvi. Voće koje izaziva blagu kiselost su šljive, borovnice i brusnice, što ne znači da ih treba izbjegavati jer imaju mnogobrojna pozitivna biokemijska svojstva. Orašasto sirovo voće je alkalno, kao kokos, pinjoli, a najviše badem koji ujedno sadrži i amigdalin ili laetril, vitamin B17, te neki autori navode da smo svakodnevnim unosom pet komada zaštićeni od kancerogena. 

  Vrlo je važno znati da termičkom obradom namirnice postaju kiselije ili alkalne prelaze u kisele, primjerice sušeni kokos, što ne znači da ih treba izbjegavati nego samo treba biti umjeren prilikom konzumiranja. Sve sjemenke osim sezama izazivaju kiselost, a kada isklijaju postaju jako alkalizirajuće namirnice. Za one koji su zdravi i hrane se sirovom hranom dok im organizam ne razvije osjećaj »što mu treba«, važno je napomenuti da je potrebno unositi i namirnice koje izazivaju kiselost, sjemenke, orasi, lješnjaci, pistacije, šljive, borovnice, brusnice, u odnosu 20 posto prema 80 posto alkalizirajućih. Kod bolesnih trebaju se birati alkalizirajuće namirnice da što prije dođe do balansa i iscjeljenja. Zaključak je jednostavan, a to je da se sirovom hranom biljnog porijekla postiže alkaliziranje organizma i time sprječava ili liječi rak kao i mnoge druge bolesti. 


 Put ka zdravlju


Koliko je teško pripremati takva jela i koliko je skupo odnosno povoljno sirovojelstvo?   – Ovaj način pripreme hrane je puno jednostavniji i jelo je brže gotovo od kuhanja bilo kakve klasične hrane. Najvažnije je imati sve namirnice doma i umak je gotov u pet minuta. Sve namirnice možete kupiti u trgovinama zdrave hrane što olakšava cijelu stvar oko pripreme i organizacije.   Kako neke namirnice za koje vjerujemo da su neprobavljive ako nisu »bar malo kuhane« u sirovoj prehrani postanu jestive?   – Da bi dobili namirnice što sličnije našoj kuhanoj hrani sastojke mariniramo i dehidriramo da budu kao lagano kuhani i mekani, te lakše probavljivi.   Kakva su iskustva osoba koja jedu raw food?   – Prehrana sirovom hranom ima veliku vrijednost po naše zdravlje, ali nije sama sebi cilj, nego ima jedan vrlo važan udio u postizanju unutarnjeg mira i harmonije čovjeka i prirode u kojoj živimo. Ovo je vrlo važno razumjeti i pri tome se ne opterećivati previše jer mi možemo ponekad jesti i kuhanu hranu, pod pretpostavkom da se u dovoljnim količinama jede sirova svježa hrana i piju svježe cijeđeni ili zeleni sokovi. Mi danas živimo u ubrzanom vremenu i uništavamo svoj organizam unošenjem velike količine kuhane i prerađene hrane, stvarajući u sebi izraženi tjelesni i duševni sukob, koji je velika prepreka ka stvaranju zdravog prirodnog života. Osim toga mi danas zbog blagostanja i dostupnosti tvornički obrađene hrane količinski jako puno jedemo i to je veliki problem, ponekad čak i veći od toga što jedemo. 

  Što je u našoj prehrani sadržano više svježih prirodnih namirnica, imamo više energije, snage i lakše nam se obraniti od bolesti. Ta prehrana osigurava pravilan rad žlijezda, a prema tome i regulaciju tjelesne težine, čišćenja krvi i staničnog tkiva od svih vrsta otpadnih anorganskih tvari, i prirodnim načinom dolazi do izlječenja od različitih bolesti kojima smo danas pogođeni. Ne radite pritisak na sebe, istražujte i malo pomalo pronaći ćete svoj vlastiti put ka zdravlju, nebitno u kojoj mjeri jer ne težite konfekcijskim brojevima nego unutrašnjem zadovoljstvu i zdravlju. Osobe koje se hrane sirovo ne trebaju brojati kalorije.