Nizu europskih zemalja koje su zakonom odobrile uporabu marihuane ili kanabisa u terapeutske svrhe odnosno korištenje ove biljke za ublažavanje simptoma nekih teških bolesti, pridružila se prije više od mjesec dana i Slovenija, dok je u Hrvatskoj najveća zagovornica legalizacije i liberalizacije tržišta kanabisa Mirela Holy, predsjednica stranke ORaH.

Urednički kolegij New York Timesa u subotu je podržao legalizaciju marihuane u SAD-u, postavši tako najveći list u SAD-u koji je dao potporu ukidanju savezne zabrane marihuane. Na ovoj biljci, koja ima jako puno sastojaka, političari danas najčešće skupljaju bodove, iako uglavnom premalo znaju o njenom djelovanju, opasnostima, te eventualnim ljekovitim učincima za koja i dalje izostaje pouzdano znanstveno pokriće. 

   U Republici Hrvatskoj marihuana nije u medicinskoj uporabi i nalazi se na »Popisu opojnih droga psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga«, koji je izdalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 2004. godine. 

  THC mijenja stanje svijesti

  – Glavni aktivni kemijski sastojak marihuane je THC (delta-9-tetrahidrocannabinol), psihoaktivna tvar koja mijenja stanje svijesti. THC se nakuplja prvenstveno u masnim stanicama tijela, a vezuje se za specifične receptore u mozgu poznate kao kanabinoidni receptori. Veliki broj ovih receptora nalazi se u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, mišljenje, koncentraciju, opažanje vremena i prostora i koordinaciju pokreta. Osim THC-a, marihuana sadrži i više od 400 drugih kemijskih spojeva, navodi dr. Klepac Erstić, ističući kako učinci marihuane na konzumente ovise o tipu konoplje, načinu uzimanja, iskustvu i očekivanjima, ali i okruženju u kojem se ova droga uzima, kao i o tome uzima li se s alkoholom i drugim drogama. 

   U osoba koje konzumiraju marihuanu, uz psihičke učinke, doći će i do tjelesnih promjena, kao što su suha usta, ubrzan rad srca, poremećaj koordinacije pokreta i gubitak ravnoteže, te produljeno vrijeme reagiranja.

Promjene u mozgu

   Inače, prema jednoj studiji američkog Nacionalnog instituta za istraživanje ovisnosti dugoročne posljedice uzimanja marihuane dovode do promjena u mozgu sličnih promjenama koje izazivaju kokain i heroin. Također, povećavaju osjetljivost za ovisnost i na druge droge.

Kod onoga tko uzme ovu drogu smanjuje se kritičko rasuđivanje i povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i broja nesreća. Marihuana poput drugih droga, smanjuje inhibicije, što ima za posljedicu seks bez zaštite, pa tako među korisnicima marihuane raste broj spolno prenosivih bolesti i broj neželjenih trudnoća osobito kod adolescenata. 

   Nadalje, osoba koja konzumira marihuanu imat će probleme u učenju, kratkoročnom pamćenju, teže će se koncentrirati, imat će osjećaj da vrijeme prolazi mnogo sporije. Uživanje marihuane uzrokuje euforiju, ali kod nekih može uzrokovati paniku, tjeskobu i toksične psihoze, što ovisi o jačini droge i ličnosti konzumenata.

Što je konzument mlađi veća je vjerojatnost pojava negativnih posljedica. Dugotrajna uporaba može uzrokovati oštećenja moždanog tkiva. Može doći do ozbiljnog nedostatka interesa, energije i motivacije za bilo kakve aktivnosti u životu. 

   Povećana uporaba marihuane kod muškarca može sniziti razinu testosterona u krvi, te smanjiti količinu i pokretljivost spermija što smanjuje plodnost. Kod žena uzrokuje smetnje ovulacije, koje također smanjuju plodnost.

Trajanje trudnoće može biti skraćeno, porod produljen, težina novorođenčeta manja, te može uzrokovati veći broj malformacija novorođene djece. Kanabinodi se prenose kroz majčino mlijeko na dojenče i mogu uzrokovati smetnje razvoja spolnih obilježja muške djece.

Povećava apetit

   Ipak, marihuana sadrži nekoliko spojeva koji su se pokazali korisnima za liječenje različitih bolesti odnosno stanja (povećava apetit i smanjuje mučninu, bolove, upalu i spastičnost, pomaže u kontroli epileptičkih napada itd.), a istražuju se i druga potencijalna djelovanja za druga medicinska stanja i bolesti.

Nastoji se stvoriti takve lijekove u kojima će se pojačati terapijsko djelovanje kanabinoida, a maksimalno smanjiti štetne nuspojave. Sintetizirani su i brojni sintetski kanabinoidi, neki vrlo snažnog djelovanja koji kod zlouporabe mogu izazvati teške zdravstvene posljedice. 

   Iako je sve veći broj država legalizirao marihuanu za medicinsku uporabu kod određenih bolesti, a u nekim američkim saveznim državama je konzumacija ove biljke dozvoljena i u »rekreativne« svrhe, marihuana i dalje nije niti može biti registrirana kao lijek.

Jer da bi neka tvar bila proglašena lijekom ona se mora sastojati od dobro definirane tvari čija je količina mjerljiva i jednaka u svim jediničnim oblicima lijeka (npr. tableta ili injekcija). Kako je marihuana biljka koja se uzima pušenjem, a njen sastav varira, tako je i njenu medicinsku uporabu teško vrednovati.

Svaki lijek se uzima u strogo određenim bolestima i uzimanje bilo kojeg lijeka kada to nije medicinski indicirano može imati štetne, a u nekim slučajevima i smrtonosne posljedice. 

   Na žalost, sve veće prihvaćanje marihuane u medicinske svrhe, upozoravaju mnogi liječnici, utjecalo je na promjenu percepcije o štetnosti marihuane među mladima, zbog čega ponovo raste uporaba marihuane među mladima.