Na aparatiće čeka 6.373 mališana

HZZO postrožio pravila: Čak 2.000 djece otpalo s liste za besplatni aparatić

Ljerka Bratonja Martinović

Na početak ortodontske terapije prosječno se čeka oko dvije godine. S liste su otpala djeca s blažim anomalijama zuba



ZAGREB » Gotovo 2.000 djece ispalo je s lista čekanja na ortodontski aparatić nakon što je HZZO uveo nova pravila za određivanje prava na besplatno pomagalo. S liste su mahom otpala djeca s blažim anomalijama zuba koje se smatraju estetskim, a ne funkcionalnim problemom, te će njihovi roditelji, ukoliko žele da im dijete ispravi zube, morati sami plaćati aparatić.


Sužavanje prava na zubni aparatić imalo je za cilj skraćivanje liste čekanja i bolju dostupnost pomagala djeci s težim deformacijama zuba. Prema evidenciji HZZO-a, na listi čekanja na ortodontsku napravu trenutno se nalazi 6.373 pacijenata, a na početak ortodontske terapije prosječno se čeka oko dvije godine.


   Nakon odluke Upravnog vijeća HZZO-a od 1. siječnja, obavezno je da se na početku ortodontske terapije upisuje točna anomalija zuba, dok ranije to nije bilo potrebno. Novi pravilnik o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti utvrdio je točne indikacije u ortodonciji koje pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, među ostalim nedostatak jednog ili više zuba, duboki zagriz, prekobrojni zubi i druge anomalije. Temeljem novih indikacija, otkazano je 1.983 narudžbi, mahom u ožujku i travnju kad su se pacijenti trebali javiti na ponovni pregled radi utvrđivanja stupnja anomalije. Upisano je novih 5.159 narudžbi, a njih 5.101 ili 98,9 posto ima upisanu barem jednu od anomalija iz novog pravilnika.




   Unatoč formiranju nacionalne liste čekanja na zubni aparatić, situacija nije svagdje ista, pa se tako na početak ortodontske terapije u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u prosjeku čeka 468 dana, u Dubrovačko-neretvanskoj 264 dana, u Primorsko-goranskoj županiji 534 dana, a u Istarskoj 368 dana. Različito se čeka i od ustanove do ustanove, pa se tako na ortodontsku terapiju najdulje čeka u KBC-u Rijeka, i do šest godina, no na riječkom je području još pet ortodonata što – ističu u HZZO-u – djeci omogućuje da na red dođu za manje od dvije godine. Najslabije je i dalje popunjena mreža na području Osijeka i Osječko-baranjske županije, zbog čega je u Gradu Zagrebu nedavno ugovoreno 10 ortodonata koji primaju osiguranike iz te županije. HZZO takvim pacijentima pokriva i putne troškove.


   Dok roditelji u krajevima s listama čekanja iznad prosjeka i dalje strahuju da bi im djeca dok dočekaju besplatni aparatić mogla ući u punoljetnost i izgubiti to pravo, iz Direkcije HZZO-a poručuju kako u takvim slučajevima roditelji imaju pravo na pritužbu, a regionalni uredi ili područne službe HZZO-a posredovat će i vidjeti kako ostvariti pravo na ortodontsku terapiju na najlakši način.