ZAGREB Sve majke i djeca, barem u Europi, u svojim tijelima nose kemikalije koje tamo ne bi trebale biti – male doze, između ostalog, žive, kadmija, ftalata, bisfenola, parabena i tako redom – pokazao je paneuropski »biomonitoring« prisustva otrova u organizmima, kojeg je proveo EU.

Rezultati istraživanja koje je obuhvatilo 4.000 ispitanika, majki i djece u 17 država EU-a, objavljeni su ovih dana na Cipru, u Nikoziji. 

U četiri tisuće uzoraka urina znanstvenici su pronašli živu, kadmij, zatim kotinin, inače sastojak u nikotinu, pet vrsta ftalata, tvari koja se koristi za omekšivanje plastike i gume kod igračaka i slično, zatim bisfenol, također omekšivač, kojeg ima i u dječjim bočicama, te parabene i triklosane, sastojke u kremama, pastama za zube, kozmetici i higijenskim potrepštinama općenito. 

»Količina pronađenih ovih tvari nije razlog za veliku brigu«, poručuju nam EU toksikolozi koji su radili na istraživanju, no kako im odgovaraju iz Health and Enviromental Alliancea (HEAL), nevladine organizacije, prijetnja ljudskom zdravlju itekako postoji. »Ništa od toga, pronađenih kemikalija, ne pripada našem tijelu, i točka«, zaključila je Lisette van Vliet, konzultantkinja u toj nevladinoj organizaciji. 

Ftalati, čijih je pet vrsta pronađeno u organizmima četiri tisuće majki i djece, nalaze se svuda oko nas, budući da služe omekšavanju plastike, gume. Neke njihove vrste EU je već označio kao potencijalno opasne po zdravlje, i zabranio njihovo korištenje u proizvodnji igračaka i opreme za djecu. Neki se ftalati, naime, povezuju sa smanjenom količinom sperme kod muškaraca, što postaje uzrokom njihovog steriliteta. Kod djevojčica pak izazivaju preuranjeni pubertet, dok su ispitivanja na štakorima pokazala kako uzrokovati mogu i karcinom jetre. 

Europski toksikolozi, zapravo, i sami dvoje kako protumačiti upravo dobivene rezultate. Prisustvo otrova u našim tijelima, kažu, nisu razlog za »veliku brigu«, ali brige, ne govore to naglas, ipak treba biti. 

James Pieper, glasnogovornik Europskog vijeća kemijske industrije kaže kako zaključci toksikološke studije »govore sami za sebe«, jer kažu da razloga za veliku brigu nema. 

Zabrinjava, kako god, prisustvo ovih tvari u dječjim organizmima, dakle, od najranije dobi. Riječ je o kemikalijama koje uzrokuju hormonalne promjene, a one pak probleme kao što su preuranjeni pubertet kod djevojčica, pa sve do, u najgorim slučajevima, steriliteta kod muškaraca, u konačnici karcinoma dojki i prostate. 

»Izmjerene količine štetnih tvari su možda male, no što je s trajanjem izloženosti tim kemikalijama u majčinoj utrobi, ili kasnije, u dojenačkoj dobi? Također, vrlo je važno, odnosno potencijalno opasno, miješanje određenih tvari u organizmu, budući da određene kombinacije, makar i u malim količinama, mogu napraviti puno veću štetu od tvari pojedinačno«, zaključak je nevladine udruge HEAL, koja europske zakonodavce poziva da hitno još više ograniče, odnosno u potpunosti zabrane korištenje ovih tvari u industriji.