Bolničke infekcije vrebaju pacijente

U Hrvatskoj je od hospitaliziranih 765.904 bolesnika, njih 57.000 dobilo bolničke infekcije, a umrlo ih je između 516 i 861. Najugroženiji su urološki bolesnici i pacijenti s operacijom na debelom crijevu 

Unatoč skromnom napretku u kontroli bakterija koje haraju bolnicama, svaki 25 pacijent u američkim bolnicama dobije infekciju tijekom hospitalizacije. Objavio je to ovog tjedna američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na temelju istraživanja provedenog u 183 bolnice tijekom 2011. godine. Pokazalo se da unatoč mjerama suzbijanja bolničkih infekcija koje su svakim danom sve rigoroznije, oko 648.000 pacijenata u SAD-u godišnje dobije bolničku infekciju, neki od njih i po nekoliko puta, pa je iste 2011. godine evidentirano ukupno 721.000 infekcija, a računa se da je 75.000 pacijenata zbog njih umrlo.

 U CDC-u upozoravaju da je iz dostupnih podataka nemoguće sa sigurnošću reći koliko je smrti bilo direktna posljedica infekcija. Računa se, međutim, da je smrtnost od bolničkih infekcija oko 10 posto. Evidentno je da svakoga dana više od 200 Amerikanaca umre od infekcija koje su dobili tijekom boravka u bolnici, poručio je u priopćenju direktor CDC-a, Tom Frieden.  

 Lista patogena 

Najčešće su infekcije u bolnicama upala pluća (22 posto), infekcije nakon operativnog zahvata (22 posto), gastrointestinalne infekcije (17 posto) te infekcije urinarnog trakta (13 posto) i krvotoka (10 posto).

 Na vrhu liste patogena koji se javljaju u bolnicama je bakterija clostridium difficile koja može izazvati tako tešku gastroenterološku bolest da je ponekad potrebno i odstranjenje dijela debelog crijeva. Ova je bakterija bila odgovorna za 12,1 posto zabilježenih bolničkih infekcija. Vrlo je česta i MRSA (staphylococcus aureus) otporna na methicilin te većinu drugih antibiotika. Ove infekcije vodeće su među bolničkim infekcijama, dok je broj infekcija povezanih s ugradnjom katetera ili ventilatora praktički prepolovljen od 2008. godine do danas. Za oko 20 posto pala je i učestalost infekcija nakon operativnog zahvata.

 Na kirurgiji zagrebačkog KBC-a Rebro kažu kako se broj bolničkih infekcija rapidno smanjio nakon preseljenja klinike u novu zgradu. To je, ističu, uz dobre higijenske mjere, jedan od efikasnih načina sprečavanja zaraze superbakterijama.

  – Broj infekcija danas je praktički zanemariv, a uglavnom ih imamo ako nam dođu pacijenti izvana. To se može zahvaliti većim i puno komfornijim prostorima, gdje nema kontakta među pacijentima. Žao mi je što i druge bolnice nemaju naš standard, jer nije isto imate li u sobi deset pacijenata, ili jednog – kaže Mate Majerović, predstojnik Klinike za kirurgiju KBC-a Zagreb.

 U slučaju da primaju pacijenta koji je bolničku infekciju dobio u drugoj ustanovi, na zagrebačkoj kirurgiji znaju se dobro pripremiti. »Na takve se slučajeve potroši dosta novca, pacijenta moramo izolirati i davati mu skupu terapiju. Ni jednoj bolničkoj ustanovi nije drago dobiti bolničku infekciju, osobito ako se na vrijeme ne prepozna, jer širenje takve infekcije velika je šteta ne samo za pacijente, već i bolnicu i njeno osoblje«, ističe Majerović. Mnoge infekcije, dodaje šef kirurgije, dogodile bi se i da je pacijent otpušten kući, jer se kod teško bolesne osobe oslabljenog imuniteta lako razvije infekcija bakterijom koja kod zdravog čovjeka ne izaziva bolest, no u bolnicama dobivaju na težini.

 Učestalost bolničkih infekcija u razvijenim državama poput SAD-a u padu je posljednjih desetak godina. U SAD-u je 2002. godine bilo 1,7 milijuna infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom, a procjenjivalo se da od takvih infekcija umre oko 100.000 pacijenata godišnje. Dokazi o padu učestalosti bolničkih infekcija ohrabruju, ali zbog rastućeg rizika od bakterija otpornih na antibiotike, bolničke pacijente vrebaju nove prijetnje.   – Prije ili kasnije, svatko od nas će negdje biti pacijent. U bolnicu idemo nadajući se da će nam biti bolje, što se uglavnom i dogodi, ali ne baš uvijek. Zato se protiv infekcija moramo boriti u svakoj pojedinoj bolnici, upozorio je Michael Bell, zamjenik ravnatelja CDC-a za kvalitetu zdravstvene usluge. Kako je prevencija bolničkih infekcija zapravo vrlo jednostavna, ali je se treba striktno pridržavati, iz CDC-a savjetuju pacijentima: »Ne bojte se reći svom liječniku da opere ruke«.   

Prevencija je ključ 

Situacija u Europi slična je onoj u SAD-u: godišnje od bolničkih infekcija oboli oko tri milijuna ljudi, a umre njih 50.000. U Hrvatskoj je, prema procjenama za 2008. godinu, od ukupno hospitaliziranih 765.904 bolesnika, njih 57.000 dobilo bolničke infekcije, a umrlo ih je, slijedeći europske statistike, između 516 i 861. Podaci iz bolnica govore da bolničku infekciju dobije oko osam posto pacijenata u općoj kirurgiji, u ginekologiji četiri posto, a u porodništvu jedan posto. Najviše bolničkih infekcija dobiju urološki bolesnici (40 posto) i pacijenti koji imaju operaciju na debelom crijevu (25 posto). Najviše je bolničkih infekcija u jedinicama intenzivnog liječenja, gdje učestalost iznosi 19,5 posto, dok na drugim odjelima oko 5,2 posto pacijenata dobije takvu infekciju.

 Bolničke infekcije prijetnja su ljudskom životu, ali i značajan izdatak za zdravstveni sustav koji je ionako prenapregnut visokim troškovima liječenja. U većini slučajeva infekcije bakterijama otpornim na antibiotike iziskuju produljeno liječenje i skuplje medicinske postupke. Prevencija bolničkih infekcija s druge strane i nije toliko zahtjevna. Sastoji se u pametnoj primjeni antibiotika samo u slučajevima kad je to doista potrebno, imunizaciji, sigurnom rukovanju i pripremi hrane, i prije svega redovitom i pravilnom pranju ruku. U tom kontekstu, i najavljeni outsourcing bolničkih službi čišćenja i prehrane stopiran je do daljnjeg, jer bi pad standarda u bolničkoj higijeni mogao biti poguban za pacijente, ali i zdravstveni proračun.

Bolničke infekcije vrebaju pacijente

&nbsp;Lista patogena&nbsp;

Prevencija je ključ&nbsp;

Lista patogena

Prevencija je ključ