Stanje na tržištu knjiga

Kriza iznjedrila nova rješenja: “knjige za ogrjev” i masovni popusti

Davor Mandić

U priči prvoj metar knjiga prodaje se za 199 kuna, što prilično nalikuje na prodaju drva za ogrjev, dok je priča druga – Outlet knjižara u Zagrebu – očekivani rezultat sve veće popularnosti sajmova i »sajmova« knjiga



Već i vrapci u Hrvatskoj pjevaju o propadanju knjižnog tržišta. Istina, ovoj stilskoj figuri više bi pasale crne vrane, ali poanta je jasna: to da je domaće knjižno tržište u velikoj krizi, da se objavljuje sve manje (dobrih) knjiga, da su rezultati istraživanja navika čitanja i kupovanja knjiga poražavajući i da će ključevi u bravama donedavno uspješnih nakladnika biti sve češći, jasno je kao što je jasno da je za to, osim već poslovične recesije, kriva i pogrešna politika prema knjizi donedavno vječne garniture ministra kulture Bože Biškupića.


Dvije nove priče pokazuju ipak da svaka kriza proizvodi i neka kreativna rješenja. Ako i neće biti sveobuhvatni odgovor na aktualne probleme, one možda ukazuju na trendove o kojima će morati razmišljati svi sudionici u lancu proizvodnje i plasmana knjiga.


Priča prva nalikuje na oglase tipa: »Prodajem metar drva za 199 kuna«. Na njih smo navikli, pogotovo u kontekstu sve većih cijena struje i plina i s time povezanog vraćanja praiskonskim drvima, ali na oglas u kojem se za 199 kuna prodaje metar knjiga, i to novih, nerabljenih, ipak nismo. Pomislio bi čovjek na prvu da bi se onda i knjigama mogao grijati, pa bi ih tako donio kući, najmanje atraktivnu ubacio u peć, a pod svjetlom svijeće počeo listati svoje novokupljene knjige za ogrjev.




To ipak neće biti tako, jer metar drva u oglasu je kubični, dok je ovaj metar knjiga »tek« običan metar knjiga. Ništa, dakle, od grijanja tijela, ali što je s grijanjem duše? Kakve su to knjige? Tko je lud da nove knjige prodaje po takvim cijenama? Odgovor smo potražili na jedinom primjerenom mjestu: broju telefona iz oglasa kojim zagrebačka tiskara »Studio Moderna« i njen vlasnik Veseljko Stojak oglašavaju neobičnu rasprodaju.  


Jeftine atraktivne knjige


Ljubazni vlasnik se javio i odmah objasnio o čemu se radi: nakladnik Celeber, koji je prestao raditi prije godinu dana, ostao je dužan tiskari u kojoj je tiskao svoja izdanja, a budući da ga vlasnik tiskare nije htio dodatno opteretiti svojim potraživanjima, odlučio je ubiti dvije muhe jednim udarcem: povratiti dio sredstava i riješiti se knjiga iz podruma.


– Bojao sam se da će me dio kulturne javnosti razapeti, da će me optužiti da bagateliziram knjigu, ali začudo, takvih glasova još nije bilo – kaže Stojak, navodeći da akcija traje nešto manje od tri tjedna i da je interesa puno.


– Doduše, od troje zainteresiranih jedan nam dođe, ali dosad smo imali 20-ak kupaca – nastavlja Stojak dalje, navodeći da ljudi, kad dođu, požele kupiti po primjerak svake knjige, jer ih komad tada dođe tek nešto više od 3 kune. Zato je novitet u akciji, uz metar za 199 i pola metra za 126 kuna, ponuda od 250 kuna za primjerak svake knjige. Ako u metar ulazi 50 knjiga, u pola metra 30, a u sve 70, jasno je što je najpovoljnije.


A da priča o povoljnim cijenama dobije dodatnu notu atraktivnosti, pobrinut će se nakladnik Celeber. Oni koji su iole pratili aktivnosti ove izdavačke kuće, mogli su je zapamtiti kao kuću natprosječno dobrog ukusa za knjige, često sklonu i nekomercijalnim eksperimentima. Pa će se u popisu knjiga na metar naći: »Hi-Fi« i »Nogometna groznica« Nicka Hornbyja, sijaset knjiga »bookerovca« Juliana Barnesa (»Pretresanje«, »Stol od četrunovine«…), »Utjeha stranaca« i »Okajanje« Iana McEwana, opet sijaset knjiga Hanifa Kureishija, ali i, primjerice, knjiga »Electrochoc« legendarnog DJ-a Laurenta Garniera, ili pak Zbornik eventualizma »Nagni se kroz prozor«, kao zadnji domaći pokušaj generacijsko-poetičkog udruživanja, odnosno naknadno oknjiženje jednog njenog člana, Andrije Škare, pod nazivom »S više mlijeka, molim«.


Knjiga, dakle, raznolikih, hrabrih i prekrasnih, u što će se uvjeriti svatko tko ih vidi, jer Celeber je priličnu pažnju posvećivao i dizajnu – a sve za bagatelu. Stojak je pritom iskren do bola kada kaže da nije imao srca inzistirati na povratu novca od nakladnika, inače prijatelja, kao i da mu je majka, vlasnica podruma za koji nakladnik-prijatelj također nije platio najam jednako kao ni knjige, uvjetovala da podrum počisti. Izbora teško da je imao – ili u stari papir ili u marketinški osmišljenu akciju potrage za novim domom dobrih knjiga.  


140 »kvadrata« knjiga


Priča druga vezana je pak za organiziranu prodaju jeftinih knjiga. To znači da je bilo pitanje vremena kada će netko takvo poduzeće smjestiti u čvrsti objekt s radnim vremenom. Šatori i razni drugi priručni objekti koji su periodično služili za outlet prodaju knjiga u posljednje su vrijeme sve popularnija mjesta pohođenja ljudi koji bi još uvijek rado kupili knjigu, samo im je preskupa. Uz sajmove knjiga, na kojima se u ova naša moderna vremena knjige kupuju onako kako se kupuju i osnovne živežne namirnice, dakle periodično pa onda sveobuhvatnije i, voli se misliti, jeftinije, outleti su mjesta sve većeg prometa knjiga.


Nakladnik malen kao što mu je i ime – »Miš« – odlučio je zagaziti na prostor većih igrača, pa u Zagrebu otvoriti prvi knjižni Outlet store. Što namislili, to i učinili: nedavno otvoren u Savskoj ulici, taj se dućan rasprostire na 140 četvornih metara a u ponudi ima preko 2.500 naslova po pristupačnim cijenama. Neke se knjige, primjerice, mogu nabaviti i za pet kuna, a cijeloj akciji odazvalo se zasad tridesetak domaćih izdavača, među kojima i najveći poput Profila, Naklade Ljevak ili Znanja.


Direktorica »Miša« Snježana Sremić kaže da se ideja o outlet knjižari koja bi nudila velik broj žanrovski raznolikih knjiga rodila iz želje da se knjigu približi što široj publici po pristupačnim cijenama. A sve joj je to sinulo upravo pohodeći sajmove, na kojima je, kaže, primijetila da je potražnja za knjigom velika i da ljudi, a pogotovo mladi, zapravo vole i kupuju knjige, samo da im je u donošenju odluke o kupovanju cijena ipak presudna.


Prva izvješća govore da je bila u pravu, posjeta i promet su iznad očekivanja, no pitanje je što će se s outletom dešavati u budućnosti, kada splasne inicijalna fama oko njega. Dobra vijest, pak, za one izvan Zagreba koji bi rado takav outlet vidjeli i u svojim gradovima najava je da »Miš« ne misli stati na metropoli, dapače, prema najavama svi će veći gradovi u Hrvatskoj dobiti po jedan takav.  


O knjigama i vrijednostima


Obje ove priče, i metar knjiga za 199 kuna i Outlet knjižara u kojoj ima knjiga i za pet kuna govore najmanje dvije stvari. Prva je da će ljudi još uvijek ipak rado kupiti knjigu, a druga je da ona nikad nije vrijedila manje. Unatoč tome što je prosječna cijena knjige u Hrvatskoj pala na europskih 1,5 posto prosječne plaće, svi se i dalje žale da su im knjige preskupe. Istina, prosječnu cijenu knjige od 80 kuna snizili su oni nakladnici koji u velikim nakladama produciraju knjige po smiješno malim cijenama na rubu isplativosti, pa za dobru knjigu i dalje treba izdvojiti uglavnom između 150 i 200 kuna. Ali nekako se čini da je ostaviti u kafiću 200 kuna manji problem nego za istu cijenu kupiti knjigu.


Mnogi se kulturnjaci i ljudi od knjige žale da svi ti dampinzi cijena degradiraju knjigu, no i bez obzira na to, bolje je da se knjiga proda, pa i za pet kuna, nego da čami i skuplja prašinu u nekom nakladičkom podrumu. Politika Biškupićeva Ministarstva, koju aktualna garnitura mijenja presporim puževim koracima, poticala je izdavače na objavljivanje, ali ne i plasiranje knjiga. Izdavač se, dakle, javlja na javni poziv za potporu, dobije pola od traženog iznosa i programa, za to pokrije troškove objavljivanja, plati sve honorare, strpa pinkicu u džep i – knjigu baci u podrum. Tko će se bakćati s nepostojećom distribucijom za male i srednje izdavače i gurati nekomercijalne knjige u knjižare koje kontrolira nekoliko najvećih izdavača, gdje će se naći na stražnjim policama i opet – skupljati prašinu.


U takvoj konstelaciji stvari, s ljudima sve tanjih novčanika i volje za kupnjom knjiga, odnosno s knjigama koje su same sebi svrhom, ideje outleta i metra knjiga za ogrjev ne čine se samo uspješnima, nego i neizbježnima.