Prema najnovijem istraživanju, e-knjige u Hrvatskoj čita 9 posto, a kupuje 1 posto populacije. U nekim drugim zemljama, poput Irske i Danske, taj je postotak veći, pa je u tom kontekstu hvalevrijedan projekt Besplatne elektroničke knjige, poznatiji kao BEK, koji je ovih dana obilježio 25 godina neprekinutog postojanja i slobodnog pristupa suvremenoj hrvatskoj književnosti. Pokrenut je 2001. godine, u vrijeme kad su elektroničke knjige u Hrvatskoj još bile gotovo nepoznanica. Od samog početka cilj projekta bio je jednostavan, ali u domaćem kontekstu pionirski: omogućiti čitateljima slobodan, besplatan i legalan pristup književnim djelima suvremenih hrvatskih autora i autorica, uz istodobno poštovanje autorskih prava i isplatu naknada autorima. BEK je tako već prije 25 godina zagovarao model koji se danas čini samorazumljivim, ali je u trenutku pokretanja bio iznimka: digitalnu distribuciju književnosti koja ne počiva na piratstvu, nego na suradnji s autorima, uredničkom izboru i javnom interesu.

Kako ističu u BEK-u, četvrt stoljeća kasnije može se reći da je temeljna pretpostavka pokretača projekta bila točna: recepcijski život knjige ne završava onda kada završi njezin komercijalni život. »Činjenica da je neka knjiga nestala iz knjižarskih izloga ili da više nije tržišno ‘nova’ ne znači da je prestala biti relevantna, potrebna ili čitana. Upravo suprotno: BEK je pokazao da knjige mogu nastaviti pronalaziti čitatelje godinama, pa i desetljećima nakon objavljivanja, ako im se omogući slobodan, legalan i jednostavan digitalni pristup. Zato je BEK od početka zamišljen kao komplementarna nekomercijalna nakladničko-distribucijska platforma: ne kao zamjena za knjižare i knjižnice, nego kao njihov saveznik i dopuna. Knjižare prodaju, knjižnice posuđuju, a BEK – poklanja. I upravo se ta jednostavna ideja tijekom 25 godina pokazala iznimno otpornom«, navodi BEK.

U proteklih 25 godina BEK je izgradio impresivnu digitalnu biblioteku suvremene hrvatske književnosti: više od 400 besplatnih naslova – romana, zbirki priča, eseja, drama, publicističkih knjiga i pjesničkih zbirki – više od 200 domaćih autorica i autora. Svi su ti naslovi besplatno i legalno dostupni za čitanje na internetu, kao i za preuzimanje u formatima EPUB i PDF. Uz domaće autore i autorice, BEK je čitateljima učinio dostupnima i birane prijevodne naslove koji pripadaju samom vrhu svjetske književne, filozofske i esejističke baštine: od »Meditacija« Marka Aurelija, »Maksima« Francoisa de La Rochefoucaulda i »Waldena« Henryja Davida Thoreaua do »Dablinaca« Jamesa Joycea te opširnih pjesničkih izbora Ane Ahmatove i Blaisea Cendrarsa.

O dosegu projekta govore i podaci o čitanosti: tijekom 2024. godine premašen je broj od tri milijuna čitatelja besplatnih e-knjiga, a zatim i milijun čitanja domaće proze, dok je tijekom travnja 2025. godine zabilježeno i milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova. Posebno je znakovito da je čak 109 BEK-ovih naslova dosad okupilo više od 10 tisuća čitatelja, što znači da je takav doseg ostvario približno svaki četvrti objavljeni naslov. BEK je osobito važnu ulogu odigrao u području suvremene poezije: s više od 200 objavljenih pjesničkih zbirki domaćih autora, projekt je postao jedno od najvažnijih internetskih odredišta za suvremeno hrvatsko pjesništvo. Za mnoge autore BEK je bio dodatni kanal vidljivosti i dostupnosti, a za mnoge čitatelje prvo mjesto na kojem su se susreli s knjigama koje nisu uvijek lako dostupne u knjižarama ili knjižnicama. Projekt je tijekom godina pokazao da digitalni prostor ne mora biti prijetnja književnosti, nego može biti njezin saveznik – prostor dugog trajanja, ponovnog otkrivanja i slobodnog pristupa.

Koliko je BEK-ov model slobodne i legalne digitalne dostupnosti važan, posebno se jasno vidjelo tijekom pandemijskog »zaključavanja«, kad je pristup tiskanim knjigama zbog ograničenja rada knjižara i knjižnica bio otežan ili privremeno onemogućen. U tom je razdoblju čitanje i preuzimanje BEK-ovih naslova zabilježilo nagli četverostruki porast, a projekt je tijekom samo dva mjeseca ostvario broj korisnika usporediv s ukupnim brojem korisnika iz 2016. i 2017. godine zajedno.