SPLIT » Na festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta, 24. Marulićevim danima, jedinom domaćem festivalu povećenom hrvatskom dramskom tekstu, bit će izvedeno deset predstava u produkciji isto toliko kazališta iz do sad rekordnog broja zemalja, njih čak pet: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Obale Bjelokosti, Slovenije i Srbije. Odlučeno je to na sastanku festivalskog vijeća održanog u Ministarstvu kulture, koje je prihvatilo izvješće izbornika Darka Lukića i njegov prijedlog predstava.

  Ove godine Marulićevi dani bit će održani u Splitu od 21. do 28. travnja. Čak 29 kazališta iz Hrvatske i inozemstva prijavilo je 34 dramske produkcije nastale na osnovu hrvatskih dramskih tekstova. Nakon selekcije izbornik Lukić predložio je, a festivalsko vijeće prihvatilo, sljedeće predstave:

   »Glorija« Ranka Marinkovića HNK-a Šibenik, te isti naslov u produkciji Istarskog narodnog kazališta iz Pule; »Adam i Eva« Miroslava Krleže Mestnog gledališča iz Ljubljane; »Pritisci moje generacije« Dina Pešuta HNK-a Split; »Svećenikova djeca« Mate Matišića u izvedbi Satiričkog kazališta »Kerempuh« iz Zagreba; »Moj sin samo malo sporije hoda« Ivora Martinića u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta; »Trebalo bi prošetati psa« Tomislava Zajeca HNK-a iz Zagreba; »Sada je zapravo dobro« Olje Lozice u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih; »Snajper« Damira Karakaša nastalog u koprodukciji Compagnie Yeyotheatre Abidjan, Obala Bjelokosti, Novog kazališta Zagreb i Mini teatra Ljubljana te »Chick Lit« Damira Šodana mostarskog HNK-a.

   – Program sam napravio prema kriterijima kvalitete predstava, dajući prednost praizvedbama dramskih tekstova suvremenih hrvatskih dramskih pisaca, uz uvažavanje prigodnih projekata proslave obljetnica Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića.

   U dijelu festivala koji je posvećen suvremenom dramskom tekstu odabrao sam sedam predstava napravljenih prema novijim dramskim tekstovima. Riječ je u prvom redu o onima koji se suočavaju s aktualnim problemima naše suvremenosti, u rasponu od različitih oblika socijalne isključenosti, preko postraumatskog sindroma, generacijske izgubljenosti, složenih obiteljskih odnosa, do društvenog nasilja, manipuliranja tuđim sudbinama i masovne obmane kao oblika društvene dominacije – obrazložio je Lukić.