RIJEKA Samostalnom izložbom koja se večeras u 20 sati otvara u Malom salonu riječkoj će se publici predstaviti  Ana  Hušman, eksperimentalna video i filmska umjetnica.  Autorica na izložbi predstavlja višekanalnu  video i audio instalaciju pod nazivom »Skoro ništa« –  inspirativnu kombinaciju dokumentarnog filma i animacije nastalu iz promišljanja o odnosu prema prostoru i utjecaju turizma na otočku zajednicu.

Rad je nastao u okviru projekta »Skoro  ništa« Multimedijalnog instituta MaMa u Zagrebu, što ga  je inicirao Petar Milat kao hommage  istoimenom djelu francuskog skladatelja Luca Ferrarija. Njegovo najpoznatije djelo nastalo je od zvukova snimanih u svitanje zore za boravka skladatelja u Veloj Luci na Korčuli 1968. godine. Ana Hušman u   radu kreće od ideje pejzaža i pitanja koliko je krajolik  koji doživljavamo kao netaknuti prirodni  okoliš i s njime se identificiramo kroz osjećaj pripadnosti određenom prostoru uistinu od čovjeka nedirnuta  priroda.

– U poimanju  krajolika najčešće ne razmišljamo o tome koliko je   sve ono  što doživljavamo kao netaknutu prirodu zapravo oblikovano   različitim planiranim procesima uvjetovanim  ekonomskim, zdravstvenim i drugim  politikama. Prva palma u Veloj Luci posađena je  1925.  godine i to iz ideje da se mjesto učini pomodnim i privuče turiste.  Do tog trenutka nije bilo moguće čuti šuštanje palmi, nego je zvuk  prirodnog okoliša  bio šum  hrasta crnike kao autohtone vrste tog podneblja u  kojem  izvorno nije bilo ni mirisa borova,  kaže umjetnica .

Snimajući  zvukove vjetra u dodiru s različitim vrstama biljaka, Ana  Hušman je pokušala rekonstruirati zvučnu sliku Vele Luke početkom  stoljeća i pokazati kako se ona u  vremenu mijenjala, ovisno o modi ili  ekonomskim  prilikama. 

Uz prirodne ambijente  i zvukove, autorica u radu prikazuje i apartmane  za iznajmljivanje turistima, kao opreku  netaknutoj prirodi  i primjer devastacije prostora. No, oni  su, ističe, istodobno pokazatelj egzistencijalnih problema ljudi u otočkoj zajednici koji nemaju od čega živjeti  jer su svi resursi od kojih su živjeli  privatizacijom nestali. Snimkama  apartmana  pridružen je zvučni zapis s opisom  vjetrova,  a na dvije projekcije mogu se vidjeti slajdovi s frotažima samoniklog raslinja i naputcima za katastarska mjerenja  iz 1820.  godine. Izložba će biti otvorena do 6. srpnja.