Tribina

Primalje u Hrvatskoj imaju lošiji status nego u drugim državama EU. Zašto?

Sanja Gašpert

Deana Švaljug / Foto Sergej Drechsler

Deana Švaljug / Foto Sergej Drechsler

U EU je primaljstvo autonomno, dok kod nas primalje još uvijek rade uz nazočnost liječnika, rekla je dr. sc. Deana Švaljug



Katedra za primaljstvo Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci organizirala je pod pokroviteljstvom Hrvatske komore primalja međunarodnu znanstvenu tribinu “Ususret Međunarodnom danu primalja – koliko smo daleko od Europe”.


– Cilj znanstvene tribine je analiza statusa, uloge i položaja primalja u Hrvatskoj i zemljama u regiji u odnosu na države Europske unije s autonomijom u primaljstvu te mogućnosti implementacije odredbi Direktive 2005/36EC u primaljsku praksu. Međunarodni dan primalja obilježava se svake godine 5. svibnja, ali o primaljama trebamo govoriti ne samo na taj dan.


Naime, u Hrvatskoj primalje imaju lošiji status nego u drugim državama Europske unije, gdje je primaljstvo autonomno, dok kod nas primalje još uvijek rade uz nazočnost liječnika.




Zakon o primaljama regulira rad primalja, ali to je samo mrtvo slovo na papiru, potrebno je uvesti još niz odredbi. Primalje su važne, iako u Europi i svijetu imaju drukčiju ulogu, vjerujem da će i u Hrvatskoj doći vrijeme kada će vratiti svoju zasluženu autonomiju koju su imale kroz povijest, rekla je voditeljica Prijediplomskog stručnog studija primaljstvo dr. sc. Deana Švaljug, prof. reh., inače prva doktoricu znanosti u Hrvatskoj iz područja primaljstva, koja je doktorirala upravo na riječkom Fakultetu zdravstvenih studija.


U Rijeci prvi studij primaljstva u Hrvatskoj


Pročelnik Katedre za primaljstvo prof. dr. sc. Herman Haller istaknuo je kako su zdravstveni djelatnici u Rijeci ponosni jer su pomogli Hrvatskoj ulazak u Europsku uniju otvaranjem prvog studija primaljstva u Hrvatskoj, 2008. godine.


Naime, riječko je sveučilište prvo u Hrvatskoj počelo s visokoškolskom izobrazbom primalja, prepoznavši da je dobro educirana i stručna primalja najvažnija karika uspješnog poroda.


– Prije nekoliko godina, točnije 2014. otvorili smo i prvi diplomski studij za primalje u Hrvatskoj kao dio visoke naobrazbe. Očekujemo nastavak razvijanja struke u realnim okvirima hrvatskog zdravstva i inkorporiranje primaljstva kao struke na terenu.


Suština je da je zakon donešen, ali provedbe u praksi nedostaje. Potrebno je raditi da se dosegne europska razina, sve je spremno, ali još nema provedbe u praksi, rekao je dr. Haller.


Jedno od najstarijih zanimanja


Dekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. sc. Daniela Malnar istaknula je kako je primaljstvo jedno od najstarijih zanimanja u svijetu medicine.


– Iskustvo primalja u praksi kroz povijest bilo je samouko, a prve primaljske škole u Hrvatskoj otvorene su u Varaždinu i Rijeci. Prvi u Hrvatskoj počeli smo s visokoškolskom izobrazbom primalja, čime smo pridonijeli podizanju vertikale u obrazovanju prema drugim studijima.


Želimo da primaljstvo bude ne samo profesija, nego i znanstvena disciplina, rekla je dr. Malnar.


Dodala je kako godišnje s Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci izađe petnaest do dvadeset primalja, iako je interes za ovim zanimanjem puno veći.


Interes je veliki


“Kvote su male, ali to je u cilju bolje kvalitete obrazovanja. Međutim, interes je veliki, prošle smo godine bili među pet najpoželjnijih fakulteta u Hrvatskoj”, rekla je dr. Malnar.


Međunarodni dan primalja ove se godine obilježava pod sloganom “Ponovo zajedno – od znanosti do stvarnosti”, a Hrvatska komora primalja tim povodom u mnogim hrvatskim rodilištima organizira edukacije, Dane otvorenih vrata, tečajeve za trudnice i rodilje.


“Povodom Međunarodnog dana primalja donirali smo Fakultetu zdravstvenih djelatnosti lutku za porod, kojim će studenti stjecati vještine primaljske njege, koje će kasnije moći primijeniti u realnim situacijama na kliničkom odjelu”, istaknula je predsjednica Hrvatske komore primalja Barbara Finderle, mag. obs.