Generalni konzul Italije u Rijeci Davide Bradanini u razgovoru za naš list ukazao je na izvrsne diplomatske odnose između Italije i Hrvatske, a u tom kontekstu naglasak je stavio i na perspektive na polju ekonomske suradnje, kao i u domeni kulture i akademske zajednice.

Vaš mandat generalnog konzula Italije u Rijeci započeo je prije dvije godine. Istovremeno je, nažalost, nastupila i pandemija. Kakvi su vaši dojmovi o Rijeci općenito?

– Na privatnoj razini moj susret s gradom, s Fiumanima, sa stanovništvom regije, je izvrstan od samog početka. Moja supruga i ja imamo dvoje male djece, od toga je jedno rođeno upravo tijekom ovog mog mandata. Za nas je ovo pravi raj. Grad je potvrdio svoj dobar glas. Mjesto je to koje je otvoreno i susretljivo. Izvrsno smo dočekani i prihvaćeni, kako od strane predstavnika vlasti i institucija, tako i od samih građana. Mislim da sam tako dobio priliku osobno se uvjeriti u tradiciju i nasljedstvo grada, a to je otvorenost za dijalog i tolerantnost sa svim nacionalnostima i kulturama. Izvrsno sam dočekan, dakako, i od strane autohtone talijanske nacionalne zajednice.

Most među zemljama

S kojim ste se sve izazovima morali suočiti i koje su sve bile aktivnosti konzulata u ovo pandemijsko vrijeme?

– Naše su se dvije države, Hrvatska i Italija, našle pod pandemijom i krizom koju je ona prouzročila, a za koju se nadam da ćemo je u nadolazećem razdoblju uspješno riješiti. Krajem zime i proljeća 2020. godine konzulat je, uz redovne konzularne aktivnosti, bio zatrpan i zamolbama za konzularnu pomoć od strane naših državljana koji su se zatekli u ovim krajevima: trebalo im je pomoći, bili su prestrašeni, a željeli su se vratiti u svoju matičnu zemlju. Morali smo im pružiti pomoć pri povratku kući, asistirati im u situaciji koja je bila poprilično napeta i prožeta nesigurnošću. Istovremeno, puno su nam se obraćali i hrvatski građani koji su također trebali provjerene informacije o uvjetima za ulazak u Italiju, a takve upite i dalje dobivamo svakodnevno, te ih izvještavamo sukladno novim regulativima o pandemiji.

U sklopu vaših konzularnih aktivnosti, naglasak je stavljen i na onu vezanu za stvaranje novih ekonomskih veza. Što nam možete kazati o novim projektima na tom polju?

– Ekonomske veze između Italije i Hrvatske su, kao što je dobro znano, izvrsne. Italija je drugi ekonomski, trgovački partner Hrvatske, a u pojedinim regijama usudio bih se kazati čak i prvi! Na području teritorijalne kompetencije Generalnog konzulata Italije u Rijeci, a koja se prostire od Istarske pa sve do Dubrovačko-neretvanske županije, prisutna su brojni talijanska ulaganja u gospodarstvo, industriju, infrastrukturu i turizam. U tom kontekstu posebno bih istaknuo dva talijanska klastera, proizvodne pogone, koji se nalaze u Labinu i u istarskom Novigradu. Također, i u Rijeci je prisutno i nekoliko vrlo značajnih talijanskih investitora i partnera, s posebnim naglaskom na one koji djeluju u pomorskom, lučkom i energetskom sektoru. Na kraju želim spomenuti i brojne pripadnike talijanske nacionalne zajednice koji su se, čak i na međunarodnom tržištu, afirmirali kao vrlo uspješni poduzetnici i koji su nezamjenjiv ekonomski most između naše dvije zemlje.

Sjajne inicijative

Nedavno ste službeno posjetili županijske komore u Zadru i u Rijeci? Kako biste ocijenili te susrete?

– Koncentrirajući se na ekonomske teme, moram priznati da su oba posjeta bila izuzetno zanimljiva. Na prostoru Zadarske županije prisutno je desetak talijanskih tvrtki, koje su koncentrirane dakako na turizam, na ribarstvo i akvakulturu, a čiji se pojedini proizvodi izvoze i u Italiju. Također, unutar Zadarske županije i mnoge hrvatske tvrtke već dugi niz godina vrlo uspješno plasiraju vlastite proizvode (najčešće prehrambene) na talijansko tržište i trgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Dodatni poticaj i obogaćenje tih odnosa bit će i ubrzo potpisivanje povelje o suradnji između Zadarske županije i talijanske regije Veneto, na čemu intenzivno rade obje administracije.
Protekle srijede imao sam iznimno zadovoljstvo posjetiti i Županijsku gospodarsku komoru Rijeka s kojom Generalni konzulat ostvaruje izvrsnu suradnju već dugi niz godina. Tijekom susreta dogovorili smo smjernice suradnje u idućem razdoblju, a u koju će biti intenzivno uključena i Talijansko-hrvatska gospodarska komora sa sjedištem u Zagrebu. Jedan od prioriteta je snažnije povezati poduzetnike i investitore naših vrlo bliskih krajeva: Primorsko-goranske županije i talijanske regije Furlanija-Julijska krajina.

Kakve su impresije s gostovanja na Pravnom fakultetu u Rijeci?

– Više sam puta gostovao na Pravnom fakultetu u Rijeci. S mog stajališta njihovo djelovanje je doista pravi primjer kako se mogu produbiti i osnažiti akademske suradnje između dviju zemalja. Na poticaj profesorice Winkler, te profesora Smokvine i profesora Vukasa, te zahvaljujući njihovoj posvećenosti, već nekoliko godina Pravni fakultet organizira simpozij pravnih stručjaka posvećen Sjevernom Jadranu koji se održava na talijanskom jeziku, a u kojem sudjeluju eksperti iz Italije, Hrvatske, ali i Slovenije.
Kad je riječ o suradnji s akademskom zajednicom, svakako treba spomenuti i onu s odjelima talijanistike pri riječkom, splitskom, pulskom i zadarskom sveučilištu. U Rijeci i Splitu na odjelima talijanistike predaju i dva profesora lektora koji se nalaze u misiji u Republici Hrvatskoj i njihov rad financira Republika Italija. Postoje i brojne druge akademske suradnje: istaknuo bih sporazum o pokretanju dvojnog studijskog programa iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti (agronomija) koji su potpisali Sveučilište u Zadru i Politehničko sveučilište regije Marche iz Ankone, a na temelju kojeg studenti obaju sveučilišta, upisanih u ranije navedeni studijski program, imaju priliku steći dvojnu diplomu koja vrijedi za obje zemlje. Takve bi se sjajne inicijative mogle primijeniti i u drugim sektorima i u drugim gradovima.

Čvrste spone

Talijansko-hrvatski odnosi su oduvijek izvrsni.

– Odnosi s Hrvatskom su tradicionalno izvrsni od samog početka, dakle od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine. Tome u prilog idu i brojna talijanska diplomatska predstavništva i institucije na području RH, a interesantna je i činjenica da je Italija jedina članica Europske unije koja osim veleposlanstva na teritoriju RH ima i Generalni konzulat, i to upravo ovaj u Rijeci. Postoje zatim počasna konzularna sjedišta u Puli, Splitu, Dubrovniku i Buzetu, Institut talijanske kulture u Zagrebu, Agencije ICE iz Zagreba te Talijansko – hrvatska gospodarska komora – i svi imamo zajednički cilj, a to je unapređenje i jačanje bilateralnih odnosa. I kako je pri nedavnom posjetu Rijeci NJ.E. veleposlanik Pierfrancesco Sacco istaknuo: »…Angažirani smo u pisanju nove stranice ovih tradicionalno dobrih odnosa…«. Posljednje dvije godine intenzivirali su se diplomatski odnosi između Italije i Hrvatske. Bilateralni sastanci između predstavnika ministarstava vanjskih poslova se često održavaju, a ponekad i u trilateralnom formatu uz sudjelovanje i kolega iz Slovenije. Također, vrlo su intenzivni i i bilateralni susreti s drugim ministarstvima naših dviju zemalja. Trenutno je u pripremi Koordinacijski odbor ministara Republike Hrvatske i Republike Italije, a koji bi se trebao održati na proljeće u Rimu. U istom periodu predviđeno je održavanje i Prvog talijansko-hrvatskog poslovnog foruma. Italija podržava ulazak Hrvatske u Šengensku zonu, kao što podupire i ulazaku Hrvatske u eurozonu, a snažno je podržala i nedavni ulazak Hrvatske u EU MED.

Završno bih istaknuo da Talijanska nacionalna zajednica, ujedinjena u krovnu organizaciju Talijansku uniju, predstavlja iznimno važanu i nezamjenjivu sponu između naših dviju zemalja. Naglasio bih i važnost novoobnovljenog Odbora za Talijane u inozemstvu – sjedište Rijeka (Comitato degli Italiani all’ estero – COMITES di Fiume), a koji će biti iznimno angažiran u promicanju i realiziranju aktivnosti u korist talijanskih državljana u ovim krajevima.

Davide Bradanini

Kulturna suradnja

U sklopu Dana talijanskog jezika u svijetu u Galeriji Kortil Generalni konzulat Italije u Rijeci organizirao je izložbu o Alanu Fordu, koja je postigla izniman uspjeh i posjećenost. Što biste u nadolazećem razdoblju vašeg konzularnog mandata još voljeli »donijeti« u Rijeku?

– Jako mi je drago što sam i sam imao priliku uvjeriti se u uspjeh koji je postigla izložba o Alanu Fordu, velikom dijelu zahvaljujući i sinergijskom učinku koji je polučila suradnja s Gradom Rijekom, Talijanskom unijom, Izdavačkom kućom Edit, a posebno cijenimo i pažnju koju Novi list poklanja našim kulturnim manifestacijama. Lijepo je što ovakvim inicijativama možemo širiti talijansku kulturu putem različitih medija i predstaviti ih hrvatskoj javnosti. Italija koju želimo predstaviti svijetu nije samo ona s onog općepoznatog aspekta svijeta mode, gastronomije ili dizajna, već je to i ona Italija industrije i visoke tehnologije… U tom kontekstu u planu nam je, zajedno s Veleposlanstvom Italije u Zagrebu, u mjesecu travnju u Rijeci i Opatiji predstaviti izložbu u suradnji s Muzejom automobila iz Torina naslovljenu »Velika ljepota /La grande bellezza« posvećenu prelijepom dizajnu luksuznih talijanskih oldtimera. Objektiv je predstaviti javnosti ljepotu talijanskog automobilističkog dizajna.

U tom kontekstu neminovno je da vas pitam postoji li mogućnost i da se u Rijeku dopremi prelijepa Alfa Jankovits?

– Znam da postoji velik interes za taj pothvat, ali i problem glede budžeta koji je potreban da bi se taj prekrasni povijesni auto doveo u Rijeku. Pogledao sam predstavu Laure Marchig o braći Jankovits i njihovoj Alfi i jako me se dojmila.

Volite umjetnost, a Rijeka je bila Europska prijestolnica kulture. Kakvi su vam dojmovi?

– U kontekstu Rijeke EPK-a koju je nažalost omela pandemija, moram priznati da su realizirani projekti koji predstavljaju dugoročnu kulturnu investiciju, kao što je novi Muzej grada Rijeke sa sjedištem u prekrasno obnovljenoj Palači Šećerane, Dječja kuća, buduća biblioteka, a tu je i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Dobro je znano koja je vrijednost kad veliki grad posjeduje umjetnički kvart u kojem se mogu održavati izložbe i okrugli stolovi na kojima mogu sudjelovati umjetnici i intelektualci. Grad Rijeka je napravio dobar odabir i mislim da će se javnost, građani, u to uvjeriti u nadolazećem razdoblju. Posebno mi je drago da je u sklopu projekta DeltaLaba, jedan od voditelja bio profesor Dorbiano, talijanski arhitekt iz Torina, što govori u prilog izvrsnih odnosa između Italije i Hrvatske. Posebno pozdravljam i odluku da se u centru Rijeke postave povijesni nazivi ulica, što doprinosi turističkoj atraktivnosti i kulturno-povijesnoj nadogradniji grada.