Marko Križanec, direktor Energa, jedini je čelni čovjek nekog od riječkih gradskih komunalnih i trgovačkih društava iz komunalnog sektora koji je zadržao poziciju, nakon što je gradonačelnica Iva Rinčić pobijedila na izborima. Pitali smo ga po čemu je to Energo drugačiji od drugih gradskih društava, budući da je i sama gradonačelnica kazala kako je zadovoljna radom ovog trgovačkog društva koje se bavi toplinarstvom, distribucijom prirodnog plina i održavanjem javne rasvjete u Gradu Rijeci.

– Drago mi je da sam dobio povjerenje i priliku da ostanem na čelu tvrtke. Mislim da je jednostavno prepoznat rad, kontinuitet i naš odnos prema svim dionicima u zajednici.

Višestruki benefiti

Energo je u zadnjih petnaestak godina prošao prilično trnovit put, od vjerojatno najomraženije gradske tvrtke protiv koje su se, zbog nelogičnih računa za grijanje, čak organizirali i prosvjedi, do tvrtke koja je danas jedna od vodećih u Hrvatskoj po pitanju realiziranih projekata u toplinarstvu. Je li tadašnje nezadovoljstvo građana pokrenulo te promjene?

– Sve što nam je kroz povijest u nekim trenucima predstavljalo problem istodobno nas je naučilo da stvari radimo na drugačiji način. To nam je svojevrsna krilatica, da sutra pokušamo biti bolji nego što smo bili jučer. Tako smo realizirali jedan od najvećih projekata, obnovu toplinarstva u Rijeci, ali najznačajnija stvar je novi koncept u toplinarstvu, gdje sada istodobno proizvodimo toplinsku i električnu energiju, u visokoučinkovitim sustavima. Realizacijom tog projekta otvorena nam je mogućnost da apliciramo za nova sredstva i da nastavimo prema cilju potpune dekarbonizacije sustava centralnog grijanja do 2050. godine.

Taj projekt u cijelosti je, osim proizvodnje, promijenio i koncept toplinarske mreže koja sada ima obnovljene toplovode, a umjesto rascjepkanog sustava s dvadesetak toplana, danas ih je znatno manje. Što takav sustav znači za građane, a što za Energo?

– Mrežu smo počeli obnavljati kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, još prije ovog projekta. Nakon projekta obnove 95 posto toplovoda je potpuno obnovljeno, s visokoizoliranim cijevima s minimalnim gubicima. Preostalih pet posto su, da tako kažem, zdrave stare cijevi. Kako ste rekli, promijenjen je cijeli koncept centralnoga grijanja. Gotovo u svim toplanama omogućeno je dvadesetčetverosatno grijanje, postali smo fleksibilni po pitanju početka i kraja sezone grijanja, a sve toplane danas kao gorivo koriste prirodni plin, a uglavnom je riječ o kogeneracijama koje, uz toplinsku, proizvode i električnu energiju. Benefiti su višestruki i tiču se svih strana. Korisnici su dobili fleksibilniju i pouzdaniju isporuku toplinske energije, mi smo izgradili nove sustave koji su kvalitetniji, pri čemu su tehnički zahtjevniji, što od nas traži stalno educiranje. Pritom i dalje stalno razmatramo u kojem smjeru se dalje razvijati, proaktivni smo i na razini države i na međunarodnoj razini.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ

Dekarbonizacija sustava

Energo je, podsjetimo, bio inicijator promjena propisa o načinu raspodjele troškova centralnoga grijanja, što je dovelo do smirivanja situacije s nemoguće visokim računima. Koliko ste danas aktivni u tom segmentu donošenja odluka koje u konačnici utječu na sve korisnike?

– Stvari se mijenjaju i na razini države, a mi svojim aktivnostima nastojimo to iskoristiti na najbolji mogući način. Redovito se sastajemo s predstavnicima regulatora i raspravljamo o tome kakvi bi nam propisi trebali biti u budućnosti, pri čemu je i regulator, Hrvatska energetska regulatorna agencija, napravio puno koraka u dobrom smjeru. Često se sastajemo i s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, ja sam član Izvršnog odbora Udruge za energetiku pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na nacionalnoj razini, što nam također omogućava da utječemo na donošenje zakona i propisa ili se na vrijeme pripremimo za ono što dolazi.

Spomenuli ste nove projekte za koje kanite aplicirati za sredstva Europske unije, a kao jedan od potencijalno najznačajnijih i najvećih spominje se izgradnja velike dizalice topline na Delti, koja bi koristila temperaturu vode iz novog pročišćivača otpadnih voda čija izgradnja je u tijeku?

– Pripremamo se za novi investicijski ciklus u kojemu razrađujemo model velike dizalice topline na Uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Koristili bismo stalnu temperaturu vode koja izlazi iz pročišćivača da bismo na tome izgradili dizalicu topline s visokim faktorom iskoristivosti. S nedavno završenim projektom obnove toplinarstva počeli smo objedinjavati sustave, povezivati ih, čime smanjujemo fiksni trošak, a ideja koja prati izgradnju dizalice topline je da sve sustave, osim toplane Srdoči koja je previše udaljena, povežemo u jedinstveni sustav. To su dakle dva smjera kojima idemo – izgradnja dizalice topline na Delti i povezivanje centralnog grijanja u jedan sustav. Do tada ćemo koristiti kogeneracijske sustave izgrađene u prošlom projektu, a u vrijeme kada oni budu blizu kraja svog radnog vijeka, želimo imati izgrađenu dizalicu topline, čime bi de facto dekarbonizirali sustav.

Solarne elektrane

Što je s planovima za izgradnju solarnih elektrana u Rijeci koje ste također razmatrali?

– To i dalje planiramo. Jedan dio planova odnosi se na izgradnju solarnih polja komplementarnih s izgradnjom dizalice topline na Delti, odnosno iz kojih bi se proizvedena “zelena” električna energija koristila za rad dizalice topline. Radi se o nekoliko megavata instalirane snage, a sada se razmatraju provedbeni projekti i moguće lokacije. Osim toga, razmatramo i ulazak u modele u kojima bi zajedno s građanima ušli u projekte ugradnje solarnih elektrana na stambenim zgradama. Na provedbenoj razini takvih projekata ne možemo biti dio energetske zajednice, jer smo gospodarski subjekt, ali tražimo načine na koje bismo se mogli uključiti. Nedavno smo bili u Austriji i vidjeli način kako se tvrtka slična Energu u Beču uključuje u takve projekte. Model će se sigurno naći, samo ga treba prilagoditi hrvatskim propisima i okolnostima.