Senat

“Dentalna higijena” i “Gluma i mediji” na čekanju, no Sveučilište u Rijeci pokreće jedan drugi novi studij

Ingrid Šestan Kučić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Novi preddiplomski sveučilišni studijski program Medicinskog fakulteta Medicinsko-laboratorijska dijagnostika trajat će šest semestara, odnosno tri godine, a razlog pokratanja studija je nedostatak visokokvalificiranog kadra iz područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike



Nova generacija studenata neće se u 2021./2022. akademskoj godini upisivati na studij Dentalne higijene Fakulteta dentalne medicine i na studij Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti, ali će se zato upisivati na novi preddiplomski sveučilišni studijski program Medicinskog fakulteta Medicinsko-laboratorijska dijagnostika – odluka je to članova Senata Sveučilišta u Rijeci donesena na jučerašnjoj sjednici.


Programi dentalne higijene te glume i medija deaktivirat će se, jer je riječ o programima koji se izvode svake dvije godine, dok će novi studijski program Medicinskog fakulteta trajati 6 semestara, odnosno 3 godine.


Završetkom studija steći će se 180 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a razlog pokretanja studija je nedostatak visokokvalificiranog kadra iz područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike i potreba za znanstvenim pristupom u njihovom obrazovanju.




Studij priprema studente za karijeru u bolničkim i javnozdravstvenim laboratorijima, forenzičkim laboratorijima, industrijskim i drugim znanstveno-istraživačkim laboratorijima, laboratorijima za molekularnu biotehnologiju te omogućava stjecanje znanja i vještina u skladu sa zahtjevima suvremenih kliničkih ispitivanja primjenjivih u očuvanju i poboljšanju ljudskoga zdravlja, a u listopadu je stigla i dopusnica Ministarstva znanosti i obrazovanja.


Studij je multidisciplinaran, a stečeno znanje i vještine omogućavaju studentima razumijevanje patofiziologije bolesti, pojedinih tehnologija u dijagnostici, liječenju i praćenju bolesnika, te tako oni postaju suradnici liječničkog i drugih timova u kliničkom i znanstvenom djelovanju.


Klub Sveučilišta za 3. dob


Na jučerašnjoj sjednici utvrđena je i visina školarine u iznosu od 8.500 eura godišnje za diplomski sveučilišni studij Biotehnološka istraživanja znanosti o životu Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a riječ je o programu na engleskom jeziku namijenjenom stranim studentima te je donesena i odluka o osnivanju Kluba Sveučilišta za 3. dob pri Sveučilištu u Rijeci kao kontinuiranu stratešku programsku aktivnost Sveučilišta u cilju omogućavanja suradnje u akademskim aktivnostima umirovljenim nastavnicima Sveučilišta.


Taj će Klub, kaže rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, omogućiti angažman umirovljenim profesorima riječkog sveučilišta.


– Umirovljeni profesori koji budu željeli, moći će se angažirati na predavanjima ili u znanstvenom radu te će kroz formu Sveučilišta za 3. dob moći ponuditi svoju ekspertizu zajednici. Sjednica Senata imala je i dvije tematske točke, a riječ je o predstavljanju digitalizacije sustava na Sveučilištu, a sjednici se pridružio i župan Primorsko-goranske županije gospodin Zlatko Komadina.


Naime, Senat Sveučilišta prihvatio je ulogu Savjeta za praćenje izrade Plana razvoja Primorsko-goranske županije, temeljnog strateškog dokumenta za razvoj čitavog područja Županije, koji predstavlja i temelj za uspješno korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova.


Na sjednici je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Županije, prezentirao tijek izrade Plana razvoja koju su članovi Senata primili na znanje te im je dostavljen elektronički alat za e-konzultacije putem kojih će dostaviti svoje komentare, kazala je rektorica.


Počasno zvanje i počasni doktorat


Senat je jučer usvojio i odluku o pokretanju postupka za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci i imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu prijedloga prof. dr. Nives Jonjić, redovitoj profesorici u trajnom zvanju u mirovini s Medicinskog fakulteta u Rijeci, a istovremeno je pokrenut i postupak za dodjelu počasnog doktorata prof. Martinu Paulu i imenovanje Stručnog povjerenstva za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnog doktorata Sveučilišta u Rijeci.


Riječ je o jednom od svjetskih lidera u promicanju akademskog zdravlja i posvećen je poboljšanju zdravlja i dobrobiti na globalnoj razini.


Odlučan je u unapređivanju međunarodne uloge Sveučilišta u Maastrichtu, čiji je rektor, kao ustanove koja će svojim zalaganjem za opću dobrobit nadahnuti čelnike zdravstvenih ustanova diljem svijeta, a već se 25 godina kontinuirano bavi kliničkom farmakologijom te provodi eksperimentalna i klinička kardiovaskularna istraživanja.


Ujedno je najavljeno i da će ovogodišnji Dies academicus biti obilježen u razdoblju od 1. do 15. prosinca nizom online događanja.