LIPA – Više od 400 uzvanika odalo je počast Lipi koja je prije točno 82 godine nastradala pod rukom njemačkih i talijanskih jedinica. Selo koje svjedoči o najstravičnijem zločinu Drugog svjetskog rata počinjenog na području Primorja te njegovi brojni gosti i ove su se godine prisjetili 269 žrtava ubijenih 30. travnja 1944. godine, kada su okupatori u Lipu ušli, popljačkali sve što su našli, masakrirali stanovništvo i stoku, te do temelja zapalili 87 kuća i 85 štala i gospodarskih zgrada.

Opstali na zajedništvu

Komemorativni skup započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenik poginulim borcima Narodno-oslobodilačkog rata, nakon čega je procesija prošla Lipom.

Komemoraciji su, među ostalima, nazočili načelnica Matulja Ingrid Debeuc, župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović, izaslanica predsjednika RH Melita Mulić, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, načelnici i gradonačelnici općina i gradova Primorsko-goranske županije, zamjenica župana Istarske županije Jessica Acquavita, saborski zastupnici, članovi i vodstvo regionalnih udruga antifašističkih boraca i antifašista, kao i predstavnici istarskih i slovenskih općina te antifašističkih udruga.

Na spomeniku u Kvartirkinoj kući, mjestu stradanja na kojem su živo spaljeni zapaljeni deseci Lipljana, brojne su delegacije položile vijence i zapalile svijeće u njihov spomen.

– Naši Lipljani ljudi su koji su nakon najtežih u svom životu jednih drugima pružili ruku, i u vrhuncu siromaštva i neimaštine jedni drugima bili oslonac, znajući da smo zajedno mogu sebe i Lipu vratiti u život. Dijelili ono malo što su imali, pomagali su jedni drugima podizati kuće iz pepela i to su učinili u tri godine, a ono najvažnije, srce, nisu izgubili. Zajedništvo bilo pitanje opstanka, a ne izbora. Zato u vremenu u kojem je lako okrenuti glavu od svega i leđa nepravdi budimo kao Lipljani, oni koji pomažu, pružaju potporu i savjet, koji se ne boje zasukati rukave i uhvatiti se posla, sa skupa je poručila Đeni Šamanić, predsjednica Mjesnog odbora Lipa.

Antifašizam je primorski identitet

Kristian Čarapić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ, u svom je obraćanju naveo kako očuvanje sjećanja na Lipu nije stvar izbora, nego obveza koja proizlazi iz činjenice da su žrtve bili civili bez mogućnosti obrane.

– Odnos prema ovakvim zločinima i ovakvom organiziranom nasilju nad civilima pokazuje razinu odgovornosti društva, a društvo koje relativizira ili umanjuje zločine nad civilima slabi vlastite vrijednosne temelje. Stoga antifašizam na ovom prostoru nije apstraktan pojam niti politička oznaka, on proizlazi iz konkretnih povijesnih iskustava kao što pokazuju mjesta poput Lipe, istaknuo je Čarapić, dok je načelnica Matulja Ingrid Debeuc kazala kako je Lipa podsjetnik na sposobnost mržnje za uništenjem.

– Dok ovdje stojim s vama, prisjećam se ne samo stradanja, već i snage preživjelih, njihove sposobnosti da obnove selo i nastave život unatoč svemu. To je dokaz snage ljudskog duha. Općina Matulji je ponosna što može biti čuvarica ove uspomene i mjesto gdje se odaje pijetet žrtvama. Zajedno čuvamo povijest, njegujemo spomen i osiguravamo da se ova tragedija, ali i snaga ljudi koji su preživjeli, nikad ne zaborave. Lipa pamti, a sjećanje je naša dužnost, navela je Debeuc.

Skupu su se obratili i župan Ivica Lukanović te savjetnica PRH za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, izdvojivši kako antifašizam primorskog područja nije samo dio povijesti, već identitet i vrijednosni kompas ponikao iz stvarnog života ljudi, odnosno kako bi dolasci na mjesta poput Lipe morali biti dio obaveznog nacionalnog kurikuluma kao podsjetnik da se suvremena društva, političke elite i represivni aparat moraju razračunati s fašistoidnim tendencijama u društvu i ne dopuštati promoviranje i toleriranje fašizma.

Svečanu obljetnicu stradanja Lipe, koju je predvodila Mirjana Marohnić, svojim su nastupima uveličali Klapa Skalin, vokalistica Andrina Frleta uz pratnju Frane Frlete na klavijaturama, kao i Katarina Fidel koja je odrecitirala pjesmu “Duša’j živa ostala” autorice Mirele Tuhtan.

Najnovijim istraživanjem sadržanim u novoizdanoj monografiji “Revizija popisa žrtava Lipe stradalih 30. travnja 1944.” utvrđeno je kako se među 269 smrtno stradalih Lipajki i Lipljana, od kojih su njih 167 bile žene, a 102 muškarci, nalazilo 96 djece, odnosno 44 djevojčice i 52 dječaka. Najmlađa lipljanska žrtva, Bosiljka Iskra, bila je stara tek sedam mjeseci, dok je najstariji ubijeni Anton Juričić u trenutku smrti imao 83 godine.