Važnost fizičke aktivnosti

Znanstvenici objavili koliko minuta vježbanja anulira svakodnevno desetsatno sjedenje na poslu

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Meta-analizom na velikom broju ispitanika utvrđeno da je rizik od smrti kod onih koji vode sjedilački način života rastao kako je vrijeme provedeno u bavljenju tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta opadalo



Do 40 minuta “fizičke aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta” svaki dan otprilike je najbolja „kompenzacija“ za 10 sati mirnog sjedenja, kaže istraživanje bazirano na meta-analizi devet prethodnih studija provedenih na sveukupno 44 370 ljudi koji su se bavili nekom od formi fizičke rekreacije.


Važnost fizičke aktivnosti u doba sjedilačkog života i činjenica da je sve više ljudi u svom profesionalnom životu vezano uz sjedenje, navelo je znanstvenike da ispitaju koliko je zapravo takav način života poguban za ljudsko zdravlje.


A očito jest jer je analizom, objavljenom u British Journal Of Sports Medicine, utvrđeno da je rizik od smrti kod onih koji vode sjedilački način života rastao kako je vrijeme provedeno u bavljenju tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta opadalo. Oni koji su se bavili nekom fizičkom aktivnošću 30-40 minuta dnevno, a sjede po deset sati dnevno u komadu, nisu imali veći rizik od smrti od onih koji su bili aktivni cijeli dan.




Ova je analiza objavljena u vrijeme kad je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila svoje smjernice  o tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom ponašanju, po prvi put nakon 2010. godine. U njima stoje preporuke koliko je minuta tjedno preporučljivo biti fizički aktivan i one se zapravo poklapaju s gore navedenom stručnom meta-analizom. Dakle, odrasle osobe morale bi biti umjereno fizičke aktivne 150-300 minuta tjedno ili 75-150 minuta jakog fizičkog intenziteta, odnosno neku ekvivalentnu kombinaciju umjerenog i jakog vježbanja. WHO za djecu i adolescente kažu da već 60 minuta tjedno umjerene do jake fizičke aktivnosti donosi zdravstvene blagodati. Isto, tako napominju da godine nisu bitne, da fizičku aktivnost i jačanje mišića preporučuju svim starosnim grupama.


“Ove preporuke su vrlo aktualne, objavljene usred globalne pandemije koja ljude dugo zadržava u zatvorenom i potiče još više sjedenja nego inače. I u takvim uvjetima ljudi mogu zaštititi svoje zdravlje i nadoknaditi štetne učinke fizičke neaktivnosti. Kao što preporuke WHO-a sugeriraju, svaka fizička aktivnost se računa i svaka minuta neke fizičke aktivnosti je bolja nego fizički ne raditi ništa“ – izjavio je za Science Alert Emmanuel Stamatakis, istraživač sa Sveučilišta Sydney i jedan od urednika u British Journal Of Sports Medicine .


Nije nužno obući se u sportsku opremu i ići trčati na atletsku stazu ili dizati utege u teretani, prilike za vježbanje su svuda oko nas. Biranje stepenica umjesto lifta, igranje s djecom i kućnim ljubimcima, plesati, obavljati kućne poslove, izabrati hodanje ili bicikl umjesto automobila ili javnog prijevoza, sve to može anulirati loše učinke dugotrajnog sjedenja na poslu.