Senatsko saslušanje

Hoće li svjedočenje zviždačice Frances Haugen stati na kraj Facebooku i Instagramu kakve poznajemo?

T.I.

Foto: YouTube screenshot

Foto: YouTube screenshot

Po mišljenju Haugen, jedino moguće rješenje je osnivanje regulatorne agencije pod federalnom vladom u kojoj će raditi stručnjaci za algoritme, kako bi se spriječila šteta koju društvene mreže čine dijelu mladih



Bivša voditeljica Facebook proizvoda i trenutno najpoznatija “zviždačica” Frances Haugen, koja je nedavno u javnost pustila na desetke tisuća stranica internetskih dokumenata skupnog imena „The Facebook files“ i pojavila se u emisiji „60 minutes“, svjedočila je u utorak pred američkim Senatom.


Haugen je ranije priznala da je Wall Street Journalu dala povjerljive dokumente koji dokazuju neetično poslovanje Facebooka i povezanih kompanija, a u popularnoj emisiji je rekla kako je tvrtki Marka Zuckerberga prioritet novac, bez obzira što zna da njegovi proizvodi, odnosno društvene mreže djeluju traumatično za dio korisnika. Kako je i najavljeno, 37-godišnja Haugen je pred Odborom za trgovinu (Commerce Committee) američkog Senata rekla kako Facebook nije dovoljno kontroliran te je od Kongresa zatražila da poduzmu potrebne korake, prenosi britanski The Guardian.


“Danas sam ovdje jer vjerujem da Facebookovi proizvodi štete djeci, kao i demokraciji. Vodstvo kompanije ima načina kako bi Facebook i Instagram mogli biti manje štetan za dio korisnika, prije svega tinejdžere, no ne žele poduzeti nužne korake jer žele zadržati astronomsku zaradu bez obzira na štetu koju nanose ljudima. Vjerujem da je ono što sam učinila ispravno i potrebno za opće dobro, ali znam da Facebook ima beskonačne resurse koje bi mogao iskoristiti da me uništi” – rekla je Haugen.




Uoči njenog obraćanja riječ je imao senator Richard Blumenthal koji je izrazio zabrinutost što dokumenti pokazuju da je Facebook znao za štetu koju nanosi tinejdžerima te je kompanija svjesno koristila algoritme kojima je pojačavala njihovu nesigurnost.


„Imamo dokaze da je Facebook znao kako bi njihove usluge mogle biti štetne za djecu i mlade. Nije stvar samo u tome što su zarađivali, već i u tome što su novac cijenili više nego patnju djece i njihovih obitelji. Šteta koju je kompanija načinila pratit će nas generacijama. Osjećaji nedostatnosti, nesigurnosti i manjka samopouzdanja ostat će tu godinama“ – smatra Blumenthal.


Haugen je radila u nekoliko velikih tehnoloških tvrtki, uključujući Google, Pinterest i Yelp prije nego što je dvije godine provela u Facebooku. Specijalizirana je za “algoritamsko upravljanje proizvodima”, a u početku se zaposlila u Facebooku kako bi radila na “pitanjima vezanim uz demokraciju i dezinformacije”.


“Radeći u četiri velike tehnološke tvrtke koje upravljaju različitim vrstama društvenih mreža, uspjela sam usporediti  kako svaka tvrtka pristupa različitim izazovima” – rekla je u svom pripremljenom svjedočenju.


U nastavku saslušanja Haugen je rekla da Facebookove studije pokazuju kako algoritmi koje su dizajnirali mogu lako djecu navesti da, umjesto sadržaja o zdravoj prehrani, u kratkom vremenu fokus interesa prebace na sadržaj koji promovira poremećaje prehrane poput anoreksije. Ista istraživanja su otkrila kako barem šest posto djece priznaje da je toliko ovisno o Instagramu da zbog toga pati njihovo fizičko i psihičko zdravlje te obaveze u školi.


„Imam veliku razinu empatije kada je Facebook u pitanju. Većina društvenih mreža naklonjena je svojim korisnicima. Problem je u Instagramu koji je značajno lošiji od ostalih. TikTok se bazira na zabavnim stvarima koje radite sa svojim prijateljima, Snapchat se bazira na takozvanoj “proširenoj stvarnosti”, a Redittu je osnova na idejama. No, Instagram se temelji samo na tijelima i usporedbi životnih stilova“ – objasnila je Haugen, koja ima magisterij s Harvarda.


Kao jedan od problema Haugen je navela nedostatak raspoloživog kadra koji bi se bavio pitanjima zaštite djece istovremeno navodeći kako Facebook troši najviše od svih visokotehnoloških kompanija na lobiste koji su “na svakom koraku”, kako bi spriječili bilo kakvu promjenu legislative koja im ne bi išla u prilog. Dodala je kako je, po njenom mišljenju, jedino moguće rješenje osnivanje regulatorne agencije pod federalnom vladom u kojoj će raditi stručnjaci za algoritme jer mogu razumjeti složene procese iza njih.


„Tvrdnja da zatvaramo oči na povratne informacije zanemaruje naša značajna ulaganja, uključujući napore 40.000 ljudi koji rade na sigurnosti Facebooka, kao i naše ulaganje od 13 milijardi dolara od 2016. godine“ – izjavila je direktorica komunikacija o politici firme Lena Pietsch.


Dakle, Facebook očekivano poriče sve optužbe, a kako će se stvari dalje odvijati ovisi o američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima (SEC), ali i američkim zakonodavcima koji bi mogli pozvati Marka Zuckerberga da ponovo svjedoči iako se on, navodno, toga grozi, pa je i to jedan od razloga zašto je tvrtka svojedobno u „nagodbi“ samovoljno odredila da će platiti 5 milijardi dolara Federalnoj komisiji za trgovinu (FTC) pod uvjetom da ovi nikada ne zovu Zuckerberga za svjedoka.


“Mnoge tvrdnje nemaju smisla. Ako bismo htjeli zanemariti istraživanje, zašto bismo stvorili vodeći istraživački program u industriji kako bismo uopće razumjeli ta važna pitanja. Ne poznajem nijednu tehnološku tvrtku koja se bavi izgradnjom proizvoda koji ljute ili deprimiraju ljude. Moralni, poslovni i proizvodni poticaji upućuju u suprotnom smjeru. ” – napisao je Zuckerberg na svom osobnom Facebook profilu.