»Što je ono važno u životu? To ste uvijek pitali djecu pa ste tako dobili i onaj čuveni odgovor: »U životu je važno da ne skidaš pločice sa zida u kupioni!«

– Sačuvati sebe, vjeru u sebi i to da je život najveće čudo u kojem trebamo svaki dan uživati, osjećati, boriti se, biti. Evo, nisam ni ravan onome što i kako oni ‘mali’ znaju reći…« – tako je u razgovoru pod naslovom »Od djece sam naučio ono što sam odrastajući izgubio, pa sam to prenosio ljudima oko sebe« za Tportal odgovorio Mladen Kušec, pisac i legenda hrvatskog novinarstva koja nas je napustila u 83. godini života.

Kultne emisije

Mladen Kušec rođen je u Zagrebu 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij. Diplomirao je jugoslavistiku 1963. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. U svojem je radu bio jednako prisutan na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskom radiju, kao i u književnosti, posebice onoj za djecu.

Godine 1963. zaposlio se kao novinar na tadašnjem Radiju Zagreb. Osmislio je i ostvario brojne emisije. Mnoge generacije pamte njegovu »Tonkicu Palonkicu frrr«, emisiju Obrazovnog i dječjeg programa koja je emitirana na RZ-u od 1981. do 1989. godine.

Bila je sadržajna i tonska novost u radioprogramu, donoseći duhovite sadržaje namijenjene djeci i odraslima. Glazbom M. Magdalenića, tonskim bravurama I. Metzgera i tekstovima autora i urednika M. Kušeca stekla je kultni status.

Nakon prezentacije emisije u Berlinu, Finski radio uzeo je dio emisije za špicu svojega večernjeg programa. Iz emisije je nastala popularna TV emisija za djecu »Hihotići«. Prilagođena je 2014. za scensku izvedbu te izvedena u kazalištu Žar ptica u Zagrebu.

Kultni su i Kušecovi »Patuljci pojma nemaju«, dokumentarna serija za djecu, emitirana na TVZ-u od 1975. do 1996. U njoj je Kušec osebujnom vještinom razgovora s djecom iz njihove perspektive prikazivao ljude, običaje i život u gradovima, selima i zaseocima diljem zemlje. Za Domovinskog rata serija je snimana u Vinkovcima, Osijeku, Gospiću…

U TV studiju Rijeka snimljeno je 15 epizoda, 10 epizoda u Splitu te nekoliko u Dubrovniku i Puli. Realizirano je i 16 epizoda razgovora s nekadašnjim »patuljcima«, sada odraslim ljudima.

Bijela vrana

Spomenimo i radijsku emisiju »Bijela vrana«, u kojoj je Kušec propitivao jesu li djeca doista mala ili ih odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno. U razgovorima s neobičnom djecom, »bijelim vranama«, dokazao je da djeca često razmišljaju ozbiljnije od odraslih.

»Bio sam oduvijek »bijela vrana«, pa sam ih kao književnik i novinar tražio. I djeca su male bijele pozitivne vrane u kojima ćeš uvijek naći i otkriti nešto novo«, kazao je Kušec.

I kad je pisao i kad je razgovarao s djecom na hrvatskom radiju ili televiziji, njegove su teme bile djevojčice i dječaci, mame i tate, koji nikad nemaju dovoljno vremena. Kroz šalu, smijeh ili zanimljivu priču, pokušao je djeci i ljudima pomoći da nađu sebe, da prepoznaju sve one čari života oko sebe i da čuvaju sve dobro među ljudima i u prirodi koja ih okružuje.

Filozofija djetinjstva

Njegov je književni rad, pjesništvo i proza, posvećen djeci i mladeži. Od ranih 1970-ih godina, kad je objavio prvu knjigu »Dobar dan«, napisao je još tridesetak knjiga. Mjesto radnje je često zagrebačka sredina, gdjekad i s autobiografskim elementima kao »Krijesnice predgrađa« 1994. godine.

Pjesme i prozu povezuje prožetost humorom te jednostavno progovaranje o temama zanimljivima djeci. Knjige u kojima se uobličava tzv. filozofija djetinjstva su dječje ljubavne pjesme »Volim te« iz 1973. te »Plavi kaputić« iz 1974. godine.

Godine 2012. izdaje slikovnicu »Adrianin plavi svijet« namijenjenu osnovnoškolskoj djeci, koja uči ekologiji, a objavljena je na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Objavio je i knjigu o Domovinskom ratu »Ubili su mi kuću«.

Nekoliko knjiga objavljeno mu je u Rijeci. Naslov »Miris tajne« objavio mu je 2005. »Adamić«, a kod istog izdavača izišle su i »Zvijezde Europske unije«. Spomenimo i slikovnicu »Spas je na 93: ili priča o vatri«, koju je ilustrirao Vjekoslav Vojo Radoičić, dok je Kušecov roman »Pijetao koji je pao s neba« ilustrirao umjetnik Josip Diminić. Autor opisujući peripetije pijetlove borbe za život, opisuje i niz istarskih lokaliteta. Kušec je bio vezan i za Novalju.

Mladen Kušec bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa na Hrvatskom radiju od 1989. do 1994. godine. Od 1963. član je Hrvatskog novinarskog društva, a od 1968. Društva hrvatskih književnika.

Za roman »Mama, tata i ja« 1993. godine dobio je književnu nagradu »Mato Lovrak«, a za knjigu »Donatela«, nastalu prema radijskoj emisiji »Bijela vrana«, 1979. dobio je nagradu »Zlatno pero« Hrvatskog novinarskog društva. Dobitnik je nagrade HRT-a »Ivan Šibl« za životno djelo 1991. godine.