Teško je karikaturom progovarati o okrutnoj suvremenosti, o neuralgijama društva i devijacijama sistema, a istovremeno držati cinizam pod kontrolom. To je pošlo za rukom Borivoju Dovnikoviću Bordi, legendarnom strip crtaču, ilustratoru i animatoru čiji se bogat opus u polju karikature predstavlja na izložbi otvorenoj u galeriji ULUPUH-a. Iz karikature u karikaturu »čita« se kronika ovog vremena, puna sitnih nepravdi i okrutnosti koju najintenzivnije na svojoj koži osjeća »mali čovjek«, upravo onaj kojeg Bordo s toliko empatije i ismijava i, paradoksalno, veliča.

Mali čovjek je u ovim karikaturama češće žrtva nego junak, kao i u stvarnom životu, i baš zato Bordo, kojeg kustos izložbe Veljko Krulčić proglašava humanistom prije svega, navija za njega.

Neupitna aktualnost

– U svojim karikaturama Borivoj Dovniković je prije svega humanist koji podržava solidarnost među ljudima. Oštro i beskompromisno uvijek je na strani »slabijih«, odnosno »nemoćnih«. Nekad mu popratni tekst ili dijalog nisu potrebni, dovoljan je njegov lucidan crtež, tipičan »dovnikovićevski«, da objasni svoju ideju, odnosno čitatelj ako hoće može shvatiti, a ako neće – neka se zabavlja, ističe Krulčić.

Izložba nosi naslov »Kaldrma na asfaltu« i retrospektivne je naravi: ona obuhvaća izbor radove koje je Dovniković objavljivao od kraja četrdesetih godina pa sve do danas. Najviše je karikatura ipak iz devedesetih godina, što je razumljivo: tada je i poticaja bilo više nego u neka pitomija vremena.

– Zanimljivo je da je aktualnost Dovnikovićevih najstarijih radova, nastalih prije šest desetljeća, i dalje neupitna. To svjedoči o tome da kod nas vrijeme kao da je stalo, istaknula je na otvorenju izložbe Maša Štrbac, voditeljica galerije u Tkalčićevoj.

Ima u ovim radovima i neke prigušene tuge; jedna karikatura, na primjer, prikazuje deziluzionirane građane kako apatično slave praznik rada u dugačkom vijugavom redu ispred kontejnera. Ima i »prozračnijih« motiva, sitnih slika svakodnevice koju Dovnikovićevi protagonisti provode u stalnoj opoziciji prema »organima reda«, prema vlasti i moćnicima.

Veljko Krulčić, koji se Bordom bavio i kao scenarist i producent dokumentarnog filma »Bordo – vječna stripovska mladost« redatelja Bernardina Modrića, govorio je i o marginaliziranosti karikature danas.

Bolji život

Sam autor pokazao je svoju britkost i duhovitost i u kratkom govoru na otvorenju izložbe, rekavši da je odustao od prodaje jeftinog boljeg sutra.

– Od 1945. slušam kako će nam biti bolje, kako će nam sutra postati lijepo, a to nikako da dočekam. Ali dok postoje ljudi koji nam obećavaju taj bolji život, trajat će i ovaj moj posao, rekao je.

Borivoj Dovniković Bordo (1930., Osijek) došao je u Zagreb na studij Akademije likovne umjetnosti nakon završene gimnazije 1949. godine. Ubrzo je počeo objavljivati karikature u satiričkom tjedniku »Kerempuh« i potom se u potpunosti posvetio filmskoj animaciji i primijenjenim umjetnostima.

Karikature je objavljivao od 1949. u Kerempuhu, beogradskom »Ježu« te drugim zagrebačkim listovima, dok ih od 1994. objavljuje u »Identitetu« i »Novostima« (stalna rubrika – Bordoline) te »Prosvjeti« i »Hrvatskoj ljevici«. Izlagao je na više samostalnih i zajedničkih izložbi karikatura diljem Hrvatske te u Francuskoj, Italiji, Kini, Srbiji, Cipru, Bosni i Hercegovini.

Izložba će biti otvorena do 16. srpnja, a ulaz je slobodan.