Place to Stay

Nevidljiva Savičenta: Umjetnica Šejla Kamerić osmislila je trajnu instalaciju sa snažnom umjetničkom porukom

Portal Novilist.hr

Foto: Andi Bančić

Foto: Andi Bančić

Place to Stay snažna je umjetnička poruka koja nas podsjeća na neriješeni status milijuna ljudi



U sklopu projekta Nevidljiva Savičenta — prevođenje tradicije u suvremenu kulturu, koji već drugu godinu istarski gradić Svetvinčenat pretvara u novo žarište suvremene umjetnosti, umjetnica Šejla Kamerić osmislila je trajnu instalaciju postavljenu u javni prostor pod nazivom Place to Stay.


Kustos projekta je Tihomir Milovac, a iza produkcije stoje umjetnička organizacija Apoteka — prostor za suvremenu umjetnost iz Vodnjana te udruga Avanti! Centar avangardi iz Zagreba. Instalacija je smještena na lokalitetu Mandule, nedaleko od centra Svetvinčenta.


Šejla Kamerić i Tihomir Milovac, Foto: Andi Bančić


Odnos prema izbjeglicama postao je važno civilizacijsko pitanje, mjerenje razine humanosti, ali i područje prijepora između razvijenih zemalja svijeta oko politike rješavanja izbjegličke krize.




Place to Stay Šejle Kamerić snažna je umjetnička poruka koja aktualizira ovu temu i koja nas podsjeća na neriješeni status milijuna ljudi koji svoj ekonomski boljitak ili prostor za političke slobode i osobnu sigurnost pokušavaju ostvariti na nekom drugom, sigurnijem mjestu.


No, pružaju li zemlje zapada sigurnost upravo za egzistenciju i prosperitet pojedinca sukladno očekivanjima u 21. stoljeću? Hrvatska je imala iskustvo izbjeglica u bliskoj prošlosti, tijekom Domovinskog rata, ali i zbog rata u Bosni i Hercegovini kada su se pokrenule stotine tisuća ljudi tražeći utočište i spas od ratnih sukoba.



Upravo je Istra u dijelu svojih turističkih smještajnih kapaciteta poslužila kao prvo utočište izbjeglicama da bi se s vremenom ti ljudi nastanili za stalno. Ako usporedimo ta dva vremena i dvije uzrocima različite, ali u osnovi slične krize, zaključit ćemo da nas umjetnica želi potaknuti da promislimo kako se izbjegličke krize neće riješiti konzervativnim nehumanim metodama zabrana i prisile, nego praksama uključivosti, što, na žalost, nije slučaj u Hrvatskoj, kao ni u ostatku Europe.


Stoga ovaj umjetnički čin trebamo prepoznati kao gestu otvorenih ruku, jer protivljenje dolasku izbjeglica sutra više neće biti važno i zato im već danas treba izraziti dobrodošlicu.



Place to Stay umjetnica je zamislila kao kolažiranu kompoziciju natpisa za različite vrste turističkog smještaja, ispisanih različitim pismima i jezicima.


Natpisi su plošni kao da su ostaci prije aktivnih svjetlećih oznaka. Međutim, kompoziciju podcrtava’ jedini svjetleći natpis s porukom Refugees welcome što djelo tematski aktualizira i u isti mah očuđuje’.


“Globalne migracije,


masovni turizam,


kultura dobrodošlice,


neprijateljski teritorij,


idealan odmor,


klimatske promjene,


međupovezanost,


ekskluzivna inkluzivnost,


mjesto za biti nasuprot mjesta za boravište,


mogu li izbjeglice biti dobrodošle?”


Šejla Kamerić, kolovoz 2020.


 


Ove jeseni Šejla Kamerić izlaže u Berlinu, Moskvi, Budimpešti, Düsseldorfu te Svetvinčentu.


Karta lokacije


O važnosti i utjecaju umjetničkog rada Šejle Kamerić svjedoči i činjenica da su njezini radovi u ovom trenutku predstavljeni na još nekoliko relevantnih grupnih izložbi diljem Europe, od kojih se dvije otvaraju u rujnu Berlinu, CCCCCOMA Chapel. I guess I die another day te STUDIO BERLIN u kultnom noćnom klubu Berghein, dok se u listopadu u Düsseldorfu u Kunstpalast Museum otvara Time for Outrage!.


Treba izdvojiti i izložbu Keeping the balance u Ludwig Museum u Budimpešti koja predstavlja šezdesetak radova iz umjetničke kolekcije Telekom, zatim Diversity United najavljenu kao jedna od top 10 izložbi ove godine, koja se u Moskvi, Parizu i Berlinu otvara u studenom, a na kojoj će više od 80 umjetnika iz 35 zemalja svijeta ponuditi umjetničku sliku Europe baveći se pitanjima poput slobode, poštovanja, digniteta, sukoba i dijaloga te političkih i osobnih identiteta.


Šejla Kamerić je rođena u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, 1976. godine. Brojne međunarodne nagrade i priznanja dobila je za socijalni komentar i dirljivu intimnost sveprisutnu u njezinim radovima koje stvara na temelju osobnih iskustava, sjećanja, snova te dubokog osjećaja empatije.


Odrastanje u ratu, u gradu pod opsadom odredilo je u mnogočemu Šejlin stav o umjetnosti. Radi u različitim medijima poput filma, fotografije, objekata i crteža, a težina tema kojima se Šejla bavi u snažnom je kontrastu s jedinstvenom estetikom i izborom materijala koje koristi.


Njezin radBosnian Girl (2003) smatra se jednim od najznačajnijih djela suvremene umjetnosti na području jugoistočne Europe, izložen u stalnom postavu Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je dio mnogih javnih i privatnih kolekcija širom svijeta. Šejla je izlagala na brojnim izložbama i sajmovima diljem svijeta, poput The Value of Freedom u Belvedere21, Beč (2018); The Restless Earth, Fondacija Nicola Trussardi u La Triennale, Milano (2017); Hannah Ryggen Triennale, National Museum of Decorative Arts and Design, Trondheim, (2016); TokyoMetropolitan Museum of Photography, (2013); Gwangju bijenale (Gwangju, Južna Koreja 2012); Baltic bijenale suvremene umjetnosti (2009); prvi Folkestone trijenale u Velikoj Britaniji Priče o vremenu i prostoru(2008); 15. bijenale u Sydneju (2006); TABU/Tirana Bijenale (2005); MANIFESTA 3, Europsko bijenale suvremene umjetnosti (2000), te prva Godišnja izložba Soros centra za suvremenu umjetnost Sarajevo “Meeting Point” 1997).


Među najzapaženijim samostalnim izložbama je ona u Galeriji GAK u Bremenu (2018) te izložbe u Muzeju ARTER u Istanbulu i Nacionalnoj galeriji u Prištini (2015), zatim: u Centru za suvremenu umjetnost u Vilnusu (2012), Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu (2012), Umjetničkoj galeriji u Grazu (2012), Muzeju suvremene umjetnosti (MSUM) u Ljubljani (2012), Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu (2011), te MACBA-i u Barceloni (2011). Njezini radovi uključeni su u prestižne europske kolekcije poput TATE Modern u Londonu, Musée d’Art Moderne de la Ville u Parizu, MACBA – Muzej suvremene umjetnosti u Barceloni, Muzej Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Kontakt Collection u Austriji ERSTE Collection u Beču, ArtTelekom – Njemačka, Vehbi Koç zaklada u Istanbulu i druge