RIJEKA – Dokumentarni segment ovogodišnje Pule bio je naklonjen »carskim galijama« socijalističke Jugoslavije, čija sudbina nije bila bajna, od »Berge Istra« Dražena Majića do »Galeba« Ivana Živkovića Žike. Potonji je sinoć prikazan u riječkom Art-kinu. Sintagmu »carske galije« koristi jedna od Živkovićevih sugovornica, Tanja Petovar, koja sebe opisuje kao »dete sistema«, iako bi joj bolje odgovarao atribut »buržujke socijalizma«, budući da je njena obitelj živjela u najbližem Titovu susjedstvu na Dedinju. Pohađala je istu školu s Kardeljevim i Kidričevim kćerima, Verom i Marjetkom.

Titov tajni imperij

A u Živkovićevu komadu ugledat ćemo je u salonu elegantne jahte »Seagull 2« kao svojevrsne klonirane verzije Titova »Galeba«, u kojem je autor okupio impresivnu ali krajnje šaroliku gospodu, od političara i povjesničara do novih hrvatskih bogataša, koji o povijesti »Galeba« imaju puno toga za reći. Stjepana Mesića i Budimira Lončara. Tvrtka Jakovinu i Jaroslava Buljubašića, inače vlasnika »Seagulla 2«, čija se pojavnost savršeno uklapa s likom Denisa Kuljiša prema čijoj je ideji snimljen Živkovićev doks. Živković ih najčešće promatra u emotivnom slow motionu. Zato nije ni čudo da salon Onassisove, pardon, Buljubašićeve jahte, krasi Kuljiševa knjiga »Titov tajni imperij«, uz Titov govor o »principima miroljubive koegzistencije«.

Knjiga je napisana u tandemu s povjesničarom Williamom Klingerom, o kojem su (tabloidni) mediji naširoko izvještavali 2015. nakon njegova ubojstva u njujorškom Astoria Parku, za koje je bio optužen njegov prijatelj Alexander Bonich.

Inače, Živkovićev doks igra na klasične »talking heads« mehanizme, isprekidane brojnim footageom o Titovim nesvrstanim itinerarima, od Egipta do Indije i Indonezije, gdje je bio dočekivan poput kralja svijeta, s narodom u totalnom transu. Najimpresivnija ostaje snimka plovidbe »Galeba« Temzom i njegov pompozni ulazak u London, gdje će Tito kao prvi komunistički lider koji je posjetio Ujedinjeno Kraljevstvo nakon susreta s Churchillom i Edenom priložiti 1.000 funti za britansku ratnu siročad. Kao da smo se zatekli u kinu našeg YU djetinjstva, promatrajući sve one Filmske novosti koje su
veličale maršalove pobjede uoči projekcije glavnog filma.

Ima tu i duhovitih detalja, poput priče o Koči Popoviću koji je došao na »Galeb« s »nekim klompama«, jer je upravo izašao s kajaka. Ali i one o notornom Dobrici Ćosiću koji je bio toliko šokiran »imperijalnim stilom Josipa Broza« da je s palube »Galeba« htio skočiti u vodu, što je trebao biti »krah njegova skojevskog mentaliteta«. Bilo je tu i nekih drugih neslavnih skokova, poput »šefa mornarice« koji je pao u more, a nije znao plivati.

Arhivske snimke

Jer, »Galeb« je još jedna potraga za izgubljenim vremenima u kojima su neki morali »naučiti da ćute«. Lokalni nostalgičari doći će na svoje promatrajući arhivske snimke uplovljavanja »Galeba« u riječku luku. Doduše, tu istu luku danas krase neke druge jahte. Pulska premijera »Galeba« prebačena je zbog nepovoljnog vremena u Istarsko narodno kazalište, jer kino Valli valjda nije bilo dovoljno reprezentativno za takav (politički) događaj. Nažalost, prva i jedina projekcija održana na palubi »Galeba« koja funkcionira kao idealni habitat za Živkovićev doks, bila je ona u sklopu festivala »Republika«, s doksom »Imagining Emanuel« Norvežanina Thomasa Ostbyjea o liberijskom migrantu.
Doduše, »Galeb« je u početku prevozio banane.

A sudbina hipsterske »Republike« koja je paradoksalno najavila krah riječkog EPK-a, pokazala se gorom od »Galeba«. Potonji je na sveopću žalost gradske oporbe odtegljen u Kraljevicu na lifting. Ostaje tek metaforika Mesićeve partije šaha u salonu jahte »Seagull 2«, koja plovi prema dronovski purpurnom sutonu. Možda će se u tom istom sutonu i »Galeb« nakon remonta vratiti u riječku luku nekog novog 11. februara.