Adams i Šostakovič

Simfonijski koncert na Trgu Riječke rezolucije: Hrvatska praizvedba skladbe “Postani rijeka”

Kim Cuculić

Ville Matvejeff i Riječki simfonijski orkestar / Foto D. ŠOKČEVIĆ

Ville Matvejeff i Riječki simfonijski orkestar / Foto D. ŠOKČEVIĆ

Publici omiljeni, počasni gost dirigent Ville Matvejeff ponovo će stati za dirigentski pult pred glazbenike Riječkog simfonijskog orkestra



RIJEKA  Simfonijskim koncertom na otvorenom pod naslovom »Postani rijeka – Adams, Šostakovič« na Trgu Riječke rezolucije u srijedu, 15. srpnja, u 21 sat publici omiljeni, počasni gost dirigent Ville Matvejeff ponovo će stati za dirigentski pult pred glazbenike Riječkog simfonijskog orkestra.


Posjetitelji koncerta, koji je dio programa EPK-Rijeka 2020, svjedočit će hrvatskoj praizvedbi skladbe »Postani rijeka« (»Become river«) sve popularnijeg američkog skladatelja Johna Luthera Adamsa, dobitnika prestižnih nagrada, između ostalih, Pulitzera za glazbu i nagrade Grammy za najbolju klasičnu skladbu. Iznimno sugestivna i naslovom prigodna skladba nastavit će niz do sada neizvođenih skladbi u Rijeci.


Meditativno djelo


John Luther Adams, kojeg nazivaju »jednim od najoriginalnijih glazbenih mislilaca ovog stoljeća«, skladatelj je čiji su život i djelo duboko ukorijenjeni u svijet prirode i njegovo očuvanje. Kao tinejdžer, odrastao u predgrađima New Yorka, svirao je bubnjeve u brojnim rock & roll bendovima, no uskoro to nije bilo dovoljno. Studirao je kompoziciju na Kalifornijskom institutu za umjetnost (CalArts). U njegovu bogatu opusu ističe se trilogija »Become«/«Postani« (»Postani ocean«, »Postani rijeka« i »Postani pustinja«).




Skladba »Become River«/«Postani rijeka« svjetsku je praizvedbu doživjela u travnju 2014. godine u Minnesoti.



»S jedne visoke silazne linije ova se glazba postupno širi u deltu melodičnih tokova i teče ka dubinama«, kaže Adams o svom prekrasnom i meditativnom djelu nadahnutom prirodom. U aljaškoj tundri proveo je oko 40 godina, a uz skladanje u samoći, aktivno je sudjelovao u kampanjama za očuvanje okoliša, a potom je živio u pustinjama Meksika i Čilea. Osim za orkestre i komorne sastave, skladao je i za televiziju, film i kazalište. Dobitnik je i Heinzove nagrade za doprinos podizanju svijesti o okolišu, te Nemmerove nagrade »za spajanje fizičkih i glazbenih svjetova u jedinstvenu umjetničku viziju koja nadilazi stilske granice«.


Veličanstvena simfonija


Nakon Adamsa, na programu je Dmitrij Šostakovič i njegova veličanstvena 12. simfonija poznatija po svom podnaslovu »Godina 1917.« Skladatelj je ovu svoju četverostavačnu simfoniju posvetio Vladimiru Lenjinu i događanjima iz revolucionarne 1917. godine koja su ostavila snažan dojam na tada 11-ogodišnjeg Šostakoviča.


Djelo je skladano u kolovozu 1961. godine, a praizvedeno 1. listopada 1961. Revolucionarni Petrograd, uz citate raznih pjesama, posmrtnih marševa i kompozitorovih ranijih djela te na kraju radosna »Zora čovječanstva« pridonijeli su da se ova Simfonija često naziva i narodnim herojskim epom.