Još samo nekoliko mjeseci i dječji odjel Gradske biblioteke Rijeka (GKR), poznati Stribor, preselit će u Art kvart »Benčić«. Bit će to poseban doživljaj za one najmlađe korisnike, a ako se uzme u obzir da je za ovu ustanovu 2019. godina bila itekako uspješna – onda je to dobar povod za razgovor s ravnateljem spomenute ustanove Nikom Cvjetkovićem.

Prošlu godinu ste zaključili s rekordnim brojem čitatelja. Kako ste uspjeli u tomu?

– Gradska knjižnica Rijeka već četvrtu godinu bilježi rast broja učlanjenih građana, a 2019. godinu završili smo s najboljim rezultatom u povijesti te je veći od broja članova iz 1999. godine kada je Knjižnica imala 21.414 članova, što je dugo bio naš rekord. Sada brojimo 21.734 korisnika. No ono što nas posebno veseli, možda i više od ove apsolutne brojke, je činjenica da je rast konstantan te da smo primjerice 2016. godinu započeli s 18.186 članova, a danas, četiri godine nakon toga, imamo čak 3.548 članova više. Porast je to od gotovo 20 posto. Moramo biti svjesni da se sve to događa kada su globalni trendovi suprotni, kada je broj članova knjižnica globalno u padu. Izvrsne rezultate ostvarujemo i na drugim platformama, na primjer na godišnjoj razini naš Katalog ima 1.661.000 posjeta, web stranicu posjeti godišnje preko 543.000 posjetitelja, a i Magazin je vrlo dobro prihvaćen. Neke brojke su impozantne te i nas nekad sve to iznenadi.

Preseljenje 2021. godine

Kad je riječ o povećanju članstva, koliko su u tomu pripomogle kampanje u kojima ste nudili popust?

– Građani dobro reagiraju na takve akcije. No moram naglasiti da popusti na članarinu nisu nova praksa u našoj knjižnici; oni se provode već godinama i smisao im je dodatno skrenuti pozornost medija na knjižnicu. Neke knjižnice imaju i akcije poput oprosta zakasnine, no mi još nismo to imali. Naša godišnja članarina je i inače simbolična jer iznosi 50 kuna i otvara vrata svih lokacija i programa. Kada biste to podijelili s 12 mjeseci, došli biste do toga da je cijena mjesečne članarine – 4 kune i 17 lipa mjesečno.

U tom ritmu idete dalje: radovi na izgradnji knjižnice, odnosno dječjeg i Središnjeg odjela dobro napreduju, preseljenje Stribora je zapravo pred vratima. Kako se za to pripremate?

– Lani smo pripremili fond Stribora za selidbu, koji će ove godine doživjeti veliku transformaciju. Novi prostor znači i novu filozofiju korištenja. Sve to omogućit će našim najmlađim korisnicima kvalitetniji boravak u knjižnici, razvijanje programa i usluga koje trenutno, zbog infrastrukturnih uvjeta, nije u mogućnosti nuditi.

Posebno nas raduje činjenica što je od naših skoro 22.000 učlanjenih građana, više od 6.000 djece – Niko Cvjetković / Snimio Sergej DRECHSLER

A što je sa Središnjim odjelom? Kako će on izgledati?

– Središnji odjel otvara se sljedeće godine. Panike nema jer se sve stiže ako se krene na vrijeme. Preseljenje je najavljeno za 2021. godinu, sa završetkom radova na T-objektu. No pred nama je dosta posla; ilustracije radi građa Stribora broji 30.000 svezaka, a Središnjeg 150.000. Treba naglasiti da u vrijeme cijelog toga procesa nećemo u potpunosti biti zatvoreni. Središnja zgrada knjižnice imat će četiri etaže, od koje će tri biti namijenjene korisnicima, a u potkrovlju će se nalaziti uredi za službe Knjižnice. Govorimo o više od 4.500 metara kvadratnih, gotovo cijeli naš knjižni fond bit će dostupan u otvorenom pristupu. Novi prostor imat će i veliku čitaonicu te dio za razne aktivnosti kao što su predavanja, tribine, predstavljanja knjiga i slično, ali i dio za izložbe. Veliki iskorak bit će i upotreba RFID tehnologije, koja će članovima omogućiti samozaduživanje/razduživanje knjiga, a povrat knjiga bit će moguć knjigomatom 24 sata dnevno.

Budućnost sadašnjih prostora GKR-a

Što će biti s prostorima nakon preseljenja – Filodrammaticom, Modellom, Narodnom čitaonicom, sadašnjim prostorom Stribora? Zna li se njihova funkcija i tko je njihov vlasnik?

– Po preseljenju sadašnji prostori će se vratiti vlasnicima dalje na korištenje – za Modello i Filodrammaticu to je Grad Rijeka, vlasnik Narodne čitaonice je HRT, a kad je riječ o prostoru gdje se sada nalazi Stribor, on će se vratiti Sveučilišnoj knjižnici Rijeka.

Nedavno ste predstavili i novu uslugu, e- knjigu.

– Jako nas zanima kako će se to pokazati u praksi. Za nas je to nova usluga, a bit će zanimljivo pratiti statistiku posudbe. Mnogi su se bojali da će e-knjiga pojesti tiskanu knjigu. No kasnije se pokazalo da je riječ o kvalitetnom suživotu tekstova koji se nalaze na različitim medijima. S ovom mogućnošću naša usluga postaje globalna – to jest građa postaje dostupna korisnicima koji žive u inozemstvu. Vrijedi napomenuti da je riječ o knjigama na hrvatskom jeziku čije je korištenje jasno definirano autorskim pravima, što je veliki doseg. Na ovaj način dostupna su 734 naslova.

Već ste jednom rekli da se knjižnice trebaju mijenjati, prilagođavati novonastalim situacijama, digitalnom dobu, uključivati zajednicu. Je li to put kojim stremite?

– Svakako. Da bi knjižnica mogla funkcionirati i biti alatka osnaživanja lokalne zajednice, mjesto susreta pa i druženja, mjesto koje će mnogi građani prihvatiti kao dnevni boravak, ona mora ići ukorak s vremenom. GKR je već godinama u procesima transformacije gdje nastojimo svim sredstvima postići upravo to. Svijet u kojem živimo potpuno se razlikuje od svijeta iz 80-tih i 90-tih godina prošloga stoljeća, od tada je prošlo 40 odnosno 30 godina, ali moramo osvijestiti i činjenicu da je to potpuno različito mjesto i od svijeta od prije desetak godina. Sve je u konstantnoj i užurbanoj mijeni, a raspon potreba različitih generacija je ogroman. Ranije formirane potrebe moramo poštovati, nove uvažavati, a predstojeće anticipirati. GKR je primjer kako se kombinacijom uvođenja novih usluga za korisnike, novih lokacija rada i zaokružene marketinške strategije knjižnica može oduprijeti globalnim trendovima općeg smanjenja broja korisnika uzrokovanim razvojem novih tehnologija koje stvaraju nove korisničke navike, te negativnim demografskim trendovima. Ne postoji jedan jedinstveni potez s kojim smo u tome uspjeli. Radi se o nizu manjih koraka koji tek nakon nekog vremena daju potpunu sliku i učinak.

Bogata programska aktivnost

Koliko na godišnjoj razini odradite radionica, projekata? Na što ste osobito ponosni?

– Knjižnica ima izrazito diversificiranu i bogatu programsku aktivnost. Prošle godine odrađene su 974 programske aktivnosti, u kojima je sudjelovalo 20.111 posjetitelja i sudionika. Kada biste to rasporedili na radne dane u godini, dobili biste prosječno 3-4 zbivanja dnevno što je uistinu impozantna brojka, vrlo zahtjevna u organizacijskom, ali i u komunikacijskom smislu. No i tu smo zabilježili iznimno veliki porast broja posjetitelja od gotovo 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ako me pitate na što sam ponosan, teško mi je izdvojiti pojedino zbivanje, iako moram reći da je organizacijski najzahtjevniji bio Festival bibliobusa na koji nam se prijavilo 700 djece, 120 sudionika i 15 bibliobusa. Ali što se programskih aktivnosti tiče, zasigurno se najviše ponosim činjenicom što Knjižnica uspijeva održati vrlo visoku razinu raznolikih programskih aktivnosti, bilo u kvantitativnom, bilo u kvalitativnom pogledu, i što ih građani prihvaćaju i odlično reagiraju na njih.