ROVINJ – U Muzeju grada Rovinja otvorena je izložba radova umjetnika Bogumila Cara naslovljena »Nepripadanje kao pogled«. Nakon službenog otvorenja, posjetitelje je kroz izložbu provela autorica i kustosica izložbe Elizabeta Rogović.

Izložba se održava u okviru Dana grada Rovinja, a osim u Muzeju, postavljena je i u Multimedijalnom centru gdje su izloženi umjetnikovi rovinjski motivi.

Vrijedan opus

– Izložba se sastoji od 120 radova umjetnika koji je, unatoč iznimno širokom i vrijednom opusu od 700 djela, ostao na margini hrvatske povijesti umjetnosti. Car je bio slikar, crtač, ilustrator i karikaturist koji je u svom cjelokupnom stvaralaštvu ostao dosljedan vlastitom umjetničkom senzibilitetu ne priklanjajući se dominantnim umjetničkim strujanjima svoga vremena.

Od ranih simbolističkih pejzaža i snažnih ratnih prizora koje je proživio u Prvom svjetskom ratu u koji je mobiliziran 1914., preko plakata, mitoloških kompozicija i intimnih djela obilježenih osobnim gubicima, Car razvija izrazito osoban likovni jezik, kazala je Elizabeta Rogović istaknuvši da je umjetnikov životni i umjetnički put uveliko oblikovalo obiteljsko okruženje u kojem je odrastao.

– Rođen je 1891. u Zagrebu. S majčine strane potjecao je iz aristokratske obitelji obilježene tradicionalnim vrijednostima i strogim, spartanskim odgojem, dok je njegov otac, biolog i sveučilišni profesor bio liberalniji i demokratičniji.

Kao dječak je sa sestrom Dorom pokazivao snažan afinitet prema crtanju. Zato i ne čudi da je likovnost dio njegove biti već od ranog djetinjstva, objasnila je Rogović.

Kroničar Rovinja

Posebno su zanimljivi njegovi ratni crteži i karikature, nastali iz neposrednog iskustva Prvog svjetskog rata, kao i ilustracije i naslovnice oblikovane u duhu art décoa, suradnja sa satiričkim listom Koprive te brojne karikature koje je, nakon prestanka javnog objavljivanja, nastavio stvarati kao svojevrsne vizualne dnevničke zapise.

Car je tijekom života rijetko potpisivao svoje ilustracije i karikature, dijelom zbog svoje prirodne samozatajnosti, a dijelom i zbog činjenice da je istodobno radio kao gimnazijski profesor.

U MMC-u je Elizabeta Rogović naglasila da važno mjesto u umjetnikovu stvaralaštvu zauzima Rovinj u koji prvi put dolazi 1947., a tijekom posljednjih desetljeća njegova života Rovinj će postati najvažnija inspiracija i motiv kojemu se neprestano vraća.

– Car nije bilježio samo vedute i arhitekturu, nego i svakodnevni život grada – njegove stanovnike, ribare, radnike, umjetnike, prolaznike i promjene koje je donosilo poslijeratno razdoblje.

Zato ga možemo promatrati kao svojevrsnog kroničara Rovinja, ali kroničara koji stvarnost ne prenosi samo dokumentarno, nego je prožima vlastitim sjećanjem, emocijom i atmosferom iz čega možemo iščitati grad. Uz rovinjsko slikarstvo, nastao je jedan gotovo intimni, duhoviti i ponekad ironični dnevnik Rovinja.

Upravo je pozicija svojevrsne nepripadnosti možda i ključ za razumijevanje njegova stvaralaštva, naglasila je Rogović dodavši da je Car uvijek bio izvan glavnih umjetničkih središta i nije pripadao dominantnim modernističkim tendencijama, ali mu je upravo ta distanca omogućila vrlo osoban pogled na svijet.

U Rovinju je pronašao prostor koji je odgovarao njegovoj prirodi – grad koji je mogao promatrati, bilježiti i iznova interpretirati, jer nije bio dio rovinjske likovne kolonije.

Car je preminuo 1969. u svojoj sobi u kućici na Bregovitoj 35 u Rovinju uz knjigu Ovidijevih »Metamorfoza« na noćnom ormariću – simboličan završetak života umjetnika čije je stvaralaštvo bilo prožeto preobrazbom stvarnosti u sliku i sjećanje, zaključila je vođenje kroz izložbu Elizabeta Rogović.

Ispred Aukcijske kuće Kontura obratio se Zdravko Mihočinec, a govorila je i ravnateljica POUR-a Dubravka Svetličić.