RIJEKA U riječkoj Gradskoj vijećnici  jučer je pred brojnom publikom predstavljena  knjiga  »Vrbnik, grad, ljudi i spomenici«  dr. Marijana Bradanovića, izvanrednog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i voditelja Katedre za istraživanje i  zaštitu kulturne baštine. O  knjizi koja  predstavlja  prvu povijesnoumjetničku  monografiju  o nekom gradskom naselju na otoku Krku uopće  govorili su  Anita Šikić, direktorica Hrvatske sveučilišne naklade  u ime izdavača, recenzent dr. Danko Zelić, pročelnik gradskog Odjela za kulturu  Ivan Šarar  te autor.

Knjiga ukoričuje rezultate  dugogodišnjeg predanog Bradanovićeva rada  koji se Vrbnikom počeo baviti  još  1997.  godine, a prvi je  rukopis  uredniku Ljubomiru  Stefanoviću predao 2005. godine. Nakon  brojnih  prerada  kojima  se na mahove vraćao idućih  godina tekst je napokon  prerastao u knjigu koja je nastojala obuhvatiti cjelokupnu graditeljsku baštinu Vrbnika i njegova povijesnog područja.

Iako  Bradanović  iza sebe ima više monografskih studija koje su nastojale pružiti pregled baštine jednog grada, nikad do sada  nije se  tako iscrpno posvetio jednom naselju, u tako širokom kronološkom rasponu od prapovijesti do današnjice.

Rast Vrbnika

Prema riječima dr. Danka Zelića,  on nije prvi istraživač, pa ni povjesničar umjetnosti, koji se bavio Vrbnikom, ali je svakako prvi koji si je u zadatak stavio rekonstrukciju i interpretaciju procesa nastajanja i mijena urbanističko-arhitektonske cjeline grada. U fokusu autora  bio je fenomen prerastanja sela, pastirskog staništa u grad.

U prvom dijelu knjige naslovljenom »Povijest istraživanja« opisuju se i vrednuju  prinosi prethodnika, počevši od onih s kraja 18. i iz 19. stoljeća,  prvih sabiratelja vrbničkih  povijesnih uspomena  – poput Ivana Feretića i Josipa Antuna Petriša – do njihovih nastavljača u 20. stoljeću, poput učitelja  Ivana Žica, msgr. Mihovila Bolonića i akademika Branka Fučića. 

U dugom dijelu knjige naslovljenom »Vrbnik u razdoblju do 15. stoljeća« autor razrješava pitanje vremena i okolnosti u kojima je nastao grad Vrbnik. Premda tu mogućnost nije kategorički odbacio, autor je prema sadašnjem stanju spoznaja zaključio da se na mjestu Vrbnika koji se prvi put spominje oko 1100. godine prije tog vremena nije nalazilo znatnije naselje urbanog karaktera.

Treći, središnji dio knjige, pod naslovom »Procvat u kasnom srednjem i ranom novom vijeku« počinje  iscrpnom raspravom o društvenoj slici i institucijama gradske zajednice u 15. i 16. stoljeću. Kao glavne protagoniste bogate povijesti, Bradanović ističe općinu, lokalnu crkvu i bratovštine. Upravo podaci o njihovom djelovanju u kontekstu općenitijih povijesnih prilika njegovo su polazište za tumačenje oblikovanja, funkcija i značenja  spomenika graditeljstva nastalih u razdoblju najintenzivnijeg razvoja grada koje je Vrbniku ostavilo i naviše sačuvanih tragova. Riječ je o kraju 15. i 16. stoljeću, obilježenom restrukturiranjem i naglim rastom naselja te naposlijetku gradnjom novog pojasa gradskih zidina. Osim samih građevina, adekvatna pozornost ukazana je i njihovim graditeljima, a potom i specifičnim načinima na koje se tijekom stoljeća u crkvenom i svjetovnom graditeljstvu Vrbnika manifestiraju arhitektonski stilovi.  Jednu  od  brojnih  lokalnih posebnosti u arhitektonskoj dekoraciji i prostornim rješenjima  predstavljaju dvorovi oko kojih su organizirani karakteristični stambeni blokovi.

Pregledno štivo

Zaključni dio knjige – »Od početka 19. stoljeća  do danas« – donosi pregled zbivanja na planu izgradnje i preoblikovanja grada i okolnih prostora poslije 1797. godine i pada Mletačke Republike.

Kako su istaknuli predstavljači, knjiga je  pregledno  organizirana, bogato ilustrirana i pisana razumljivim jezikom,  pa se čitatelj  prosječnog obrazovanja  kroz tekst  može slobodno kretati i pritom se osjećati kao da hoda  Vrbnikom. Grafički ju je oblikovao  Ivan Braut. Rječnik manje poznatih riječi, kazalo imena i kazalo  lokaliteta i spomenika, te sažeci na talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku dodatno  olakšavaju korištenje širem krugu čitatelja.

Po sudu recenzenta, knjiga  svojim teorijskim polazištima i metodama pristupa može poslužiti kao uzor za istraživanja i prezentaciju drugih srodnih sastavnica nacionalne baštine. Njezin naslov posveta je glasovitoj knjizi Milana Preloga »Poreč: grad i spomenici«, publiciranoj polovicom prošlog stoljeća. Bradanović u naslovu knjige o Vrbniku pridružuje i ljude, jer je na dvije stotine i pedesetak stranica teksta, a osobito u bilješkama, zabilježio niz arhivskih vijesti o ljudima koji su radili, živjeli i umirali u Vrbniku. No, kao  dugogodišnji konzervator, ne razmišlja samo o prošlosti već  i o budućnosti spomenika, pa  rezultate svojih istraživanja podastire s mišlju da  mogu  poslužiti iznalaženju djelotvornijeg pristupa zaštiti vrbničke baštine.