RIJEKA » Predstavljen je četvrti, zimski broj časopisa »Književna Rijeka« za 2014. godinu. Ovim povodom predsjednica riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika Silvija Benković Peratova istaknula je da je ogranak uspio ostvariti sve planirane programe, a na financijskoj potpori zahvalila je Ministarstvu kulture i Primorsko-goranskoj županiji. Na novi broj »Književne Rijeke« osvrnuo se glavni urednik Igor Žic.

   Zimski broj otvaraju književne obljetnice. U povodu 90. rođendana Slobodana Novaka tekst je napisao Igor Žic; o Zoranu Kompanjetu o 95. obljetnici rođenja piše Jasna Gržinić, a na pjesništvo Andrije Vučemila u povodu 75 godina života i 45 godina književnog stvaranja osvrnuo se Mate Kovačević. Zanimljiv esej o Riječanima i dvije koncepcije Jugoslavije napisao je Ervin Dubrović, a naslov eseja Igora Žica je »Marquez, D’Annunzio i nepodnošljiva sveprisutnost diktatora«.

   Željka Lovrenčić autorica je putopisa »Dojmovi iz Sofije«, a Rafaela Božić napisala je esej »Tako je govorio Brodski«. Autor eseja »Idioglosija filozofije« je Augustin Serdar. Blok proze donosi prozne radove Davora Velnića, Augustina Serdara, Gorana Krapića, Petre Parać, Sanjina Ivandića i Igora Žica. U zimskom broju »Književne Rijeke« objavljen je i libreto »Veli Jože« poznatog hrvatskog suvremenog književnika Mire Gavrana.

   Blok poezije donosi dvojezične, hrvatsko-talijanske, stihove autora koji su sudjelovali na ovogodišnjim sedmim Hrvatsko-talijanskim susretima. Zastupljene su pjesme Roberta Dedenara, Francesca Tomade, Marine Moretti, Davora Grgurića, Tatjane Pajalić, Tee Rukavine, Vere Primorac, Vlaste Sušanj Kapićeve, Vanje Michelazzi i Đonija Božića, a prijevode na talijanski potpisuju Giacomo Scotti, Riccardo Staraj i Tea Rukavina. U bloku poezije objavljene su i pjesme Josea Amadora Martina Sancheza, Branke Arh, Andrije Vučemila, Vere Primorac i Jelene Peran Topčić.

   Đoni Božić osvrnuo se na 11. Susrete mladih pjesnika i prozaika, a objavljeni su radovi Karoline Zelenike, Sare Vrban, Teute Gatolin, Josipa Tomića, Tamare Rukelj, Marije Mišić, Ani Madune, Gorana Krapića, Ane Buterin, Nine Lekić i Ive Tkalec. Broj zaključuju prikazi knjiga Đonija Božića i Daniela Radočaja, o kojima pišu Vasil Tocinovski i Ivan Glišić.

   Na predstavljanju »Književne Rijeke« obratio se i bivši predsjednik riječkog ogranka DHK-a Bože Mimica, koji smatra da je Rijeka na području kulture doživjela kadrovsku i materijalnu katastrofu, dok su jedine svijetle točke »Sušačka revija« i »Književna Rijeka«. Mimica je poručio i da bez kulture nema sretnog grada. Na to se nadovezao Davor Velnić, rekavši da mu se čini da se Rijeka sprema za »krimski scenarij« i da na to ne pristaje.