RIJEKA – Ogledalo stvarnosti i sredstvo eskapizma od krutosti svakodnevice, dodir s pomno oblikovanim autorskim svjetovima, uputa o nekim vrijednostima koje iščezavaju i njihovo bildanje, vraćanje na pisanu riječ te podsjećanje na važnost jezika za život pojedinca – sve to, i mnogo više, je književnost, koja će se i ove godine – do 19. rujna, dokad će trajati 19. Vrisak, riječki sajam knjiga i festival autora, otvoren na Trgu Matije Vlačića Flaciusa, koji će donijeti više od 60 događanja te susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima – šapatom sreće pojačano kretati našim gradom.

»Od poezije, proze i novih romana do razgovora o društvu, identitetu, povijesti i svijetu u kojem živimo«, ističu organizatori, »ovogodišnji Vrisak još jednom želi biti mjesto otvorenog razgovora – između autora i čitatelja, različitih generacija, književnih poetika i kultura.« Na još jedno sadržajno izdanje festivala osvrnuo se uvodno njegov programski direktor Drago Glamuzina.

– Netko bi rekao da je nakon toliko godina iskustva lako složiti program, ali nije, uvijek je izazovno iz tog mnoštva što se objavljuje odabrati ono što nam se čini najreprezentativnije, najaktualnije, što govori o trendovima koji su trenutačno na sceni, i pritom paziti da taj program bude raznolik, biti svjestan da ga radimo za sve slojeve publike, za najmlađe, za učenike, za odrasle, da trebamo imati i vrhunsku publicistiku i vrhunsku književnost i kvalitetan dječji program.

Želimo imati na festivalu i intrigantne autore iz regije i govoriti i o nekim aktualnim svjetskim, ne samo književnim problemima. Ukratko, Festival je jedan kompleksan mehanizam koji se sastoji od puno dijelova koji moraju skladno funkcionirati, kazuje Glamuzina.

Bogat program

O popularnosti samog festivala koji se odvija u kontinuitetu, govori dalje, ne svjedoče samo brojke o posjetiteljima i publici, već i interes samih izdavača i brojnih autora da sudjeluju na festivalu i da se predstave svekolikoj publici.

– Vrisak je očito prepoznat kao jedan od najvažnijih festivala jer mi smo kao nikad dosad, praktično do jučer, imali pozive brojnih izdavača i autora koji su se raspitivali ima li još koje slobodno mjesto u programu. Ali program je dovršen još u lipnju, i doista mnogima koji su zaslužili predstavljanje na ovakvom festivalu nismo mogli izaći u susret.

No siguran sam da smo uspjeli složiti doista bogat i raznovrstan program te da će Riječani i svi gosti festivala biti zadovoljni ovogodišnjim izdanjem, naglašava Glamuzina, te dodaje da ove godine na festivalu sudjeluje 11 riječkih književnika i književnica.

Na važnost festivala kojem su u fokusu knjiga, odnosno pisana riječ i čitanje kao proces uranjanja u neke druge, autorske svjetove, osvrnula se i gradonačelnica Iva Rinčić.

– Svaki grad koji drži do sebe ima svoj sajam knjiga: uz Zagreb, Split i Pulu, riječki Vrisak je, svakako dijelom i zbog atraktivnosti i višeznačnosti imena, postao uspješnim brendom. Radi li se o novim izdanjima ili ne, »komercijalnim« ili ne – uopće nije ključno: u eri digitalizacije, čitanje je ionako postalo znakom prepoznavanja onih koji još uvijek vjeruju u važnost verbalnog izričaja, naglašava Rinčić.

Prisutnima su se obratili i Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije te dr. sc. Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture i medija. Također, u uvodnom dijelu večeri organizatori su se prisjetili onih književnika koji su nas ranije ove godine napustili te su prikazani isječci s različitih gostovanja Vedrane Rudan.

U večeri otvorenja festivala, kao glavna gošća, Vrisak je otvorila jedna od najvažnijih suvremenih ukrajinskih autorica, pjesnikinja, esejistica, filozofkinja dr. sc. Oksana Zabužko, čija su djela prevedena na brojne jezike. Autorica je na festivalu predstavila roman »Terenska istraživanja ukrajinskog seksa« koji je doživio svoje drugo hrvatsko izdanje u nakladi Frakture, u prijevodu Ane Dugandžić te Dariyje Pavlešen. Ova agilna, vedra i pronicljiva autorica u svojim se djelima već desetljećima bavi ukrajinskim identitetom, poviješću, položajem žena, kao i suodnosom pojedinca i društveno-političkih zbivanja, a upravo o svemu tome razgovarala je i Markom Pogačarom i Vladimirom Arsenijevićem prve večeri Vriska.

Pitanja identiteta

Njezin roman koji je u vrijeme objavljivanja, 1996. godine, nametnutim pitanjima ženskog i nacionalnog identiteta, tijela, egzila, slobode, izazvao podijeljene reakcije danas se smatra jednim od monumentalnih djela ukrajinske književnosti, koje slovi i za Bibliju ukrajinskog feminizma. U središtu romana je ukrajinska pjesnikinja Oksana, koja tijekom boravka u SAD-u razmišlja o svojoj bolnoj vezi s ukrajinskim umjetnikom.

Njihov odnos obilježen je snažnom tjelesnom privlačnošću, no i poniženjem, emocionalnim nasiljem te nerazumijevanjem. Iskazana unutarnjim monologom, junakinja romana pokušava shvatiti zbog čega je bila u takvoj bolnoj vezi te koliko su njezine osobne odluke u određenoj mjeri (i) društveni produkt.

U povodu autoričina gostovanja na Vrisku, s njom smo se u nedavno objavljenome velikom razgovoru dotaknuli njezina djela »Terenska istraživanja ukrajinskog seksa«, njegove recepcije nekad i danas, nekoliko drugih djela, feminizma, odnosa književnosti i povijesti i svakodnevice, fikcije i fakcije, pitanja i važnosti autorskoga glasa (danas), kao i ruske agresije.

Uz Zabužko, od glavnih gostiju nas u nastavku festivala očekuju i norveška spisateljica i dugogodišnja novinarka Trude Teige, koja će predstaviti svoj roman »Baka je plesala na kiši«, u izdanju Petrinih knjiga, koji pričom o trima generacijama žena pokazuje kako šutnja i traume jedne generacije nastavljaju oblikovati živote sljedećih, zatim pisac, novinar i alpinist Tadej Golob, koji će predstaviti svoj popularni kriminalistički roman »Jezero«, u izdanju V.B.Z.-a i prijevodu Mirte Jurilj, a poljska balkanistica, novinarka, prevoditeljica i autorica Aleksandra Wojtaszek knjigom »Fjaka: Hrvatska – pogled izvana«, u izdanju Disputa i prijevodu Adriana Cvitanovića, dat će svoj pogled na Hrvatsku, njezinu povijest, današnjicu, kao i na njezin identitet.

Uz međunarodne goste, Vrisak ponovo okuplja i velik broj istaknutih autora iz Hrvatske i regije, a među brojnim gostima su Andrija Škare, Bruno Šimleša, Damir Karakaš, Damir Šodan, Darko Cvijetić, Davor Mandić, Denis Špičić, Dorta Jagić, Enver Krivac, Frida Šarar, Gaj Trifunović, Ivan Jozić, Karla Kostadinovski, Katarina Bošnjak, Marinko Koščec, Marko Tomaš, Monika Herceg, Selvedin Avdić, Semezdin Mehmedinović, Srđan Gavrilović, Vlado Simcich Vava, Zoran Ferić, Đurđica Čilić te Željka Horvat Čeč.

Izvan formata

I ove godine tu je i programska linija Vrisak Junior, program pod vodstvom Kristiana Benića i Ive Marčelja i uz podršku GKR-a, koji na neposredan, zabavan i kreativan način približava knjigu najmlađoj čitateljskoj publici, Brusilica za srednjoškolce, program pod vodstvom Helene de Karina, koji mladima želi omogućiti neposredan susret s piscima i književnošću izvan uobičajenih školskih formata te programska linija Usta na usta voditelja Ivana Šarara, koja festival proširuje izvan njegovih klasičnih književnih formata, te istražuje susrete književnosti sa stripom, dizajnom, glazbom, radijem, izvedbom te vizualnom kulturom.

Sajamski dio Vriska, koji je započeo 1. rujna, trajat će do kraja mjeseca, u svim V.B.Z.-ovim knjižarama i na prodajnim punktovima na riječkome Korzu, a posjetitelje očekuju popusti do čak 80 posto na knjige domaćih i stranih izdavača, što je prilika za pronalazak novih naslova i obnovu kućnih biblioteka po povoljnim cijenama.