U godini obljetnice izlazi i novo izdanje o avanturama Pipi Duge Čarape, koje će biti ponešto izmijenjeno, budući da jedan od likova, kralj Efraim, više neće biti kralj crnaca
Ove godine navršila se 70. godišnjica tiskanja knjige o Pipi Dugoj Čarapi švedske književnice Astrid Lindgren. U godini obljetnice izlazi i novo izdanje o avanturama Pipi Duge Čarape, koje će biti ponešto izmijenjeno u odnosu na original, budući da jedan od likova, kralj Efraim, više neće biti kralj crnaca. U originalnoj priči, naime, otac Pipi Duge Čarape živi u Južnim morima, gdje je »crnački kralj«, što je referenca koja se posljednjih godina kritizira kao rasistička. U politički korektnijem najnovijem izdanju knjige Pipin otac bit će samo »kralj Južnih mora«.
Ovu promjenu obznanila je Karin Nyman, kći Astrid Lindgren, koja s ostalim članovima obitelji ima izdavačka prava na njena djela. Kako je objasnila, izraz »negro« (crn) je uvredljiv i zato ga ne mogu zadržati u knjigama o Pipi Dugoj Čarapi. U originalnoj verziji te u francuskom i engleskom prijevodu se za sintagmu »kralj crnaca« (Roi des Negres i Negro King) koristi riječ koja se odnosi na ljude tamne puti, ali koja može imati i pejorativno značenje. Zbog toga se posljednjih godina u mnogim zemljama otvorila polemika i procijenjeno je da takav opis lika ima odlike rasizma. U njemačkom izdanju sintagma »crnački kralj« odavno je promijenjena u »kralj Južnih mora«.
Sporni »negro«
Švedska državna televizija SVT je prošle godine na sličan način odlučila zaštititi se od mogućih kritika, pa je u novoj verziji serije iz 1969. godine inspiriranoj Pipi Dugom Čarapom, Efraim i dalje kralj, ali bez objašnjenja kime on to vlada. Izraz »negro« sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća imao je status prihvatljivoga i nije se koristio pejorativno, kao primjerice »nigger«. Pipi Duga Čarapa, svojeglava i hrabra djevojčica koja je svojim pustolovinama osvojila djecu diljem svijeta, tako će u novom izdanju biti drugačija, odnosno – cenzurirana. Čak su i nasljednici Astrid Lindgren, koja je preminula 2002. godine, izjavili da promjena poštuje duh autorice koja nikoga nije željela uvrijediti te je i sama 1970. godine izajvila da je termin »crnci« anakron.
Međutim, javno mnijenje, razni kolumnisti i anketirani Šveđani u Facebookovoj anketi najveće švedske dnevne novine protive se reviziji nazivajući je »politički korektnom cenzurom«. Ovo nije prvi put da se ovaj roman iz četrdesetih godina prošlog stoljeća proziva zbog rasizma, a uz izbacivanje pojma »crnački« iz serije o Pipi Dugoj Čarapi bit će izbačena i scena u kojoj Pipi, iskrivljujući oči, glumi Kineskinju. To se u današnje vrijeme također smatra politički nekorektnim.
Priča o Pipi Dugoj Čarapi počela je u zimi 1941. godine kad je tada sedmogodišnja kći Astrid Lindgren bolovala od pneumonije i rekla je majci da želi čuti priču o Pipi Dugoj Čarapi. Lindgren je počela pričati priče i one su oduševile kći Karin i njene prijatelje. U ožujku 1944., kad se Lindgren nije mogla kretati jer joj je stopalo bilo povrijeđeno, počinje zapisivati priče o Pipi. Kćer Karin je za svoj deseti rođendan dobila ove priče na poklon. Budući da ju je najprije odbila izdavačka kuća Bonniers förlag, knjigu izdaje kuća Rabén & Sjögren u studenom 1945.
Astrid Lindgren kreirala je lik nekonvencionalne djevojčice, koja ima pjege i crvene pletenice koje stoje uspravno. Ova zaigrana djevojčica superljudske snage ne poštuje autoritete, a doživljavaju je i kao feminističku ikonu, aktivisticu za ljudska prava i junakinju u borbi za slabe i potlačene. U Švedskoj je Pipi i nacionalno blago utjelovljeno u društveni duh koji promiče jednakost. Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren bila je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Radi svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje, za života je smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Nakon njene smrti, Švedska je vlada osnovala književnu nagradu njoj u sjećanje, koja nosi njeno ime.
Korektnija roba
Prije nekoliko godina vodila se slična rasprava oko Marka Twaina. Profesor Alan Gribben sa Sveučilišta Auburn u Montgomeryju odlučio je, naime, ponovno objaviti Twainov roman »Pustolovine Huckleberryja Finna«, s time da bi u novoj verziji književnoga klasika iz 19. stoljeća riječ »nigger« (crnac) trebala biti zamijenjena s riječju »slave« (rob). Premda je u Twainovo vrijeme »nigger« bio bez rasističkih konotacija, koje je dobio tek u 20. stoljeću, uvredljivog »niggera« spomenuti profesor želio je zamijeniti politički korektnijim robom. U Twainovom romanu »nigger« se pojavljuje čak 219 puta, a upravo zbog toga izraza knjiga je izbačena s popisa obvezne literature, kao i zbog opisa i karakterizacije američkih Indijanaca. Na najavljenu izmjenu fanovi Marka Twaina oštro su prosvjedovali, ne podržavajući takvu intervenciju u originalni tekst. Kad je riječ o Twainu i njegovu »niggeru«, valjalo bi uzeti u obzir povijesni kontekst nastanka toga djela, kao i ono što zovemo stilskim obilježjima nekoga pisca, što je u sferi literarne i umjetničke, a ne političke korektnosti.
