RIJEKA Novinski tekst u pravilu živi samo jedan dan, ali zbirka tekstova ukoričenih u ovom izdanju nešto je sasvim drugo. Sad se među tekstovima pojavljuje neočekivana logika, pa bi netko mogao pomisliti da je riječ o književnom djelu, a da je forma kolumne izmišljena. Na prvi pogled to su novinski tekstovi, no oni u sebi imaju i literarnu žicu. Ova knjiga nameće usporedbu sa Šeherezadom, jer se radi o pričama koje je ispričao čovjek koji ima dobru namjeru i želi progovoriti o ljepoti – istaknuo je Branko Mijić, glavni urednik Novog lista, na  predstavljanju knjige »Hiljadu i druga noć« Zlatka Dizdarevića u knjižari Ribook, gdje je postavljena i izložba fotografija Ranka Dokmanovića na temu Jordana.

Knjiga donosi izbor Dizdarevićevih kolumni, koje je u prilogu »Pogled« Novoga lista  objavljivao od 2008. do 2012. godine. Ovim povodom Branko Mijić kazao je da je Zlatko Dizdarević jedan od posljednjih novinara s ovih prostora za kojega se može reći da je pravog novinarskog kalibra. Riječ je o novinaru koji je proputovao cijeli svijet i pisao za mnoge ugledne svjetske izdavače. Suradnja s Novim listom traje već jedno desetljeće, a Mijić je najavio da će Dizdarević i dalje pisati za riječki dnevni list.  

U knjizi »Hiljadu i druga noć« objavljene su kolumne nastale na temelju Dizdarevićeva iskustva kao ambasadora na Bliskom istoku. Njegov ambasadorski mandat je završen, pa se ovom knjigom zatvara bliskoistočni krug. Na knjigu se osvrnuo i Nikola Petković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, koji je posebno izdvojio kolumnu »Velika noćna muzika«.

– Cijela ova knjiga govori o jednoj višoj moralnosti. Pišući o Bliskom istoku, autor prema onom Drugom uspostavlja dijalog. On ne misli Druge, nego misli s Drugima. Radi se o nekoj vrsti univerzalne partikularnosti. Dizdarević donosi jednu duboko humanu priču o bićima u svijetu – rekao je Petković.

U svom obraćanju publici u Rijeci, Zlatko Dizdarević bio je posebno nadahnut. Kao novinar staroga kova on se osvrnuo na današnji cyber svijet.

– Nova generacija ima problema s onim što se ne može naći na internetu, a to su duša, osjećaj i kontekst. Kad sam kao dopisnik s Bliskog istoka tek počeo uranjati u taj svijet, nisam još shvaćao da ljudi na planetu ne vide događaje na isti način. U jednom trenutku uhvatio me strah od neznanja i prestao sam pisati. Shvatio sam da život nije u shemama i koordinatnom sustavu. Počeo sam boraviti među običnim ljudima i slušati što oni razmišljaju. Treba nešto naučiti o tom drugačijem svijetu i ljudima koji imaju drugačije orijentire u svijetu. Drama ovog planeta sadržana je u činjenici da ljudi nisu spremni prihvatiti različitosti. Većina nema osjećaj za manjinu i želi je poravnati sa sobom – smatra Dizdarević.

Zlatko Dizdarević ukazao je na tri sreće koje su mu se dogodile u životu. Prva je ta što je 1982. otišao na Bliski istok, kojega je najprije promatrao novinarskim očima. Druga sreća je bila kad su ga pozvali u diplomaciju, pa je istu priču mogao vidjeti i iz diplomatskog ugla. Treća sreća je što može pisati za Novi list, za koji je Dizdarević ustanovio da je jedina novina u kojoj može pisati potpuno slobodno, izrazivši i respekt prema sredini u kojoj takva novina izlazi. U razgovoru s publikom Zlatko Dizdarević iznova se pokazao kao veliki stručnjak za pitanja zemalja Bliskog istoka, a kritički se osvrnuo i na današnje medije koji manipuliraju umom ljudi i kreiraju lažnu sliku stvarnosti. Prema njegovim riječima, veliko zlo dolazi i od globalizacije koja drugačijima ne priznaje da budu drugačiji.