NOVI BROJ

Nakon tri godine pauze opet je izašla Književna Rijeka. Javilo se preko 120 autora iz cijele Hrvatske

Davor Mandić

Časopis riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika prestao je izlaziti 2019. godine, a na obnavljanje aktivnosti ovog ogranka, kao i na ponovno pokretanje časopisa odlučio se novi predsjednik Ogranka Davor Grgurić



RIJEKA – Izašao je novi broj Književne Rijeke, časopisa za književnost i književne prosudbe riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika. Ovu rečenicu nismo napisali već više od tri godine, ali ne zato što bismo ignorirali jedan od rijetkih riječkih književnih časopisa, nego zato što ga nije bilo. Prestao je, naime, izlaziti 2019. godine, otkad se sjećamo kritičkog nastupa tadašnjeg glavnog urednika Književne Rijeke Igora Žica, kada je dao ostavku kao predsjednik riječkog ogranka DHK-a s tezom da je u Hrvatskoj i tako sve svedeno na Zagreb, pa tako i DHK, te da se časopisi više ne prodaju, a slabo se i čitaju.


Novo poglavlje


Prošla je od tada i cijela jedna pandemija, riječki ogranak DHK-a dobio je novog predsjednika, Davora Grgurića, koji u duljem proslovu novoga broja Književne Rijeke objašnjava razloge za ponovno pokretanje objavljivanja ovoga časopisa koji je svjetlo dana ugledao 1996. godine. U tekstu naslovljenom »Jesmo li štogod propustili« Grgurić se prvo pozicionira kao čovjek koji ne voli govoriti, javno, ako nema što reći. Zatim navodi svoje reference književnika s desetak knjiga, novinara, a progovara i o svojim afinitetima prema ekologiji, etnologiji, narodnim predajama, mitovima i slično. Sve to je, kaže, njegov »početni ulog i pregovarački polog« koji polaže na stol u trenutku ponovnog pokretanja aktivnosti riječkog ogranka DHK-a, a onda i časopisa Književna Rijeka.


U nastavku teksta Grgurić ističe da nije nužno pobornik očuvanja baš svega što je prijašnje, ali da je isto tako bitno imati i neke polazišne točke te da ne treba nužno uvijek krčiti iznova putove. U idealnim okolnostima, smatra, dio se staroga čuva, a dio se novoga osmišljava. Zato je ostao i naslov časopisa, kao i njegovo sadržajno ustrojstvo.




Grgurića je razveselila činjenica da im se na javni poziv za sudjelovanjem prilozima javilo više od 120 autora iz cijele Hrvatske, što je, smatra, zalog za uspješnost novog poglavlja u životu Književne Rijeke.


Eseji, proza, poezija


A čitatelji će u novom broju moći pročitati eseje Igora Šipića »Diptih – u srce ružinih latica«, Svena Kezelea »Svevremenski humanizam cara Hadrijana« i Ivana Vlaisavljevića »Zašto čitati hrvatske autore?« U prozom dijelu časopisa objavljuju Gita Vojvodić, Ivo Mijo Andrić, Mladen Kopjar, Sonja Zubović, Denis Kožljan, Daša Milatić, Sandra Kordić, Sanja Bužimkić, Andrej Zbašnik i Mirjana Smažil Pejaković.


Uz tri nagrađena studentska rada, nadalje se, u pjesničkom segmentu, mogu pročitati pjesme Tomislava Marijana Bilosnića, Davora Grgurića, Ljerke Toth Naumove, Nede Nedića, Ivana Klarića, Mirjane Smažil Pejaković, Anđelke Korčulanić, Danice Bartulović, Stjepana Svedrovića, Mladena Jurčića, Sandre Vukušić, Marine Katinić Plejić, Andreja Zbašnika, Miljenka Stojića i Emilije Kovač.


Ima u novom broju Književne Rijeke i prijevoda, aforizama Daniela Načinovića i Ive Mije Andrića, a prema dobrom običaju tu su i osvrti. Književna Rijeka objavljena je kao broj 1-2, godište XXV., proljeće-ljeto 2022.