Najnoviji rezultati istraživanja o čitanju i kupnji knjiga u Hrvatskoj predstavljeni su u povodu Noći knjige. Istraživanje je za Zajednicu nakladnika i knjižara te Hrvatsku gospodarsku komoru provela Karika koja nedostaje, a provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika u razdoblju od 1. do 25. ožujka 2026. godine. Rezultati pokazuju da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 44 posto građana Hrvatske. Ipak, zabilježen je značajan porast čitanosti u odnosu na prošlu godinu: s 37 posto u 2025. na 44 posto u 2026. godini. Ovim rezultatom čitanost se vratila na razine iz 2020. i 2021. godine.

I ove godine profil čitatelja ostaje nepromijenjen i u snažnoj je vezi sa stupnjem obrazovanja i geografskom lokacijom.

Najveći postotak onih koji su pročitali barem jednu knjigu zabilježen je među visokoobrazovanim osobama (66 posto) i u Istarskoj županiji (59 posto). Barem jednu knjigu pročitala je i svaka druga žena, stanovnik Zagreba ili osoba s višim prihodima kućanstva. Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (46 posto) ili ih posuđuje u knjižnici (40 posto). Među osobama koje čitaju najviše je onih koji pročitaju jednu knjigu godišnje.

Navike nabave knjiga značajno se razlikuju ovisno o demografskom profilu čitatelja – knjige u knjižnici češće posuđuju žene i populacija do 25 godina, dok u kupnji prednjače mladi od 26 do 35 godina (65 posto), visokoobrazovani (59 posto) i osobe s najvišim primanjima (60 posto). Posudba od prijatelja najčešća je kod osoba u dobi od 46 do 55 godina te kod čitatelja nižih primanja kućanstva. Kao i 2024. godine, i ove je godine kupnja knjiga češća od posudbe u knjižnici. Posudba od prijatelja nastavlja padati, dok broj knjiga dobivenih na poklon ostaje stabilan već nekoliko godina.

Beletristika najčitanija

Interes po vrstama knjiga stabilan je u odnosu na prošlu godinu. Beletristika je i dalje najčitanija, iako stagnira zadnjih pet godina. Najviše je čitaju žene i osobe viših primanja. Publicistika privlači otprilike trećinu populacije, osobito muškarce i starije od 56 godina. Stručne knjige čita svaki četvrti, a priručnike svaki peti građanin. I dok čitanost stručne literature u ukupnoj populaciji pada (s 31 posto u 2023. na 24 posto u 2026.), ona je i dalje zanimljiva visokoobrazovanima (33 posto). Za dječjim knjigama najčešće poseže dobna skupina od 36 do 45 godina.

Svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u proteklom kvartalu. Knjige češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe, zatim one u dobi između 26 i 45 godina te osobe koje žive u kućanstvima viših mjesečnih prihoda. Među kupcima knjiga u protekla tri mjeseca, najzastupljeniji su oni koji su kupili jednu knjigu. Iako bilježi blagi pad u odnosu na prošlu godinu, beletristika je i dalje najprodavanija vrsta knjiga s udjelom od 39 posto. S druge strane, zabilježen je značajan rast kupovine dječje književnosti (skok s 24 na 33 posto) te priručnika (porast sa 16 na 20 posto). Kupovina publicistike stagnira. Zabilježen je pad kupovine u knjižarama s prošlogodišnjih 55 na 49 posto, dok istovremeno raste internetska kupovina (s 20 na 26 posto). Kupovini putem interneta najviše su sklone osobe mlađe od 45 godina.

Razlog nekupovanja knjiga

Broj građana koji ne kupuju knjige zbog manjka interesa kontinuirano pada: sa 61 posto (2024.) na 55 posto (prošla godina) te na 49 posto u 2026. godini. Ipak, to je i dalje glavni razlog nekupovanja knjiga. Manjak interesa češće navode muškarci te osobe u dobi od 26 do 35 godina. Kod najmlađih (31 posto) i visokoobrazovanih (26 posto) ispitanika češći je razlog posudba knjiga u knjižnici, što ukazuje na to da kod njih interes za knjigu postoji, ali se realizira kroz druge kanale. Sadržaje na internetu čita 77 posto populacije. Čitanje na internetu značajno opada s porastom životne dobi. Dok u dobnoj skupini do 45 godina taj udio doseže 90 posto, kod najstarijih ispitanika on iznosi 48 posto. Uz dob, ključni čimbenici su obrazovanje i prihodi: online sadržaje čita 93 posto visokoobrazovanih te 92 posto osoba iz kućanstava s najvišim primanjima. Čitanje sadržaja na internetu u stalnom je porastu – sa 63 posto u 2023. godini, udio je narastao na 75 posto prošle godine, dok u 2026. iznosi 77 posto.

I dalje se najviše čitaju dnevne novine (55 posto), češće osobe u dobi od 36 do 55 godina (64 posto). Sve su popularniji portali i blogovi s autorskim sadržajem koje prati 36 posto populacije, češće od ostalih visokoobrazovane osobe (51 posto) i osobe viših primanja (48 posto). E-knjige u Hrvatskoj čita 9 posto, a kupuje 1 posto populacije.

Knjige i internet
Kad je riječ o stavovima o čitanju knjiga, povećao se udio onih koji smatraju da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga (40 posto) i onih koji dijele suprotno mišljenje (35 posto). I dalje svaki četvrti građanin Hrvatske smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Navedeni stav izraženiji je kod visokoobrazovanih, osoba s najvišim primanjima te osoba do 45 godina starosti.

Akcija »15 po 15« potaknula je na čitanje djeci 15 posto ukupne populacije, odnosno svakog petog roditelja. Najznačajniji učinak ostvaren je kod roditelja s djecom do 6 godina starosti. Interes za promocije knjiga ostaje stabilan. Barem jednom godišnje takve događaje posjeti 17 posto građana, što je rezultat sličan rezultatima iz prethodnih godina. Raste i motivacija za čitanjem potaknuta književnim manifestacijama, a povećao se i postotak onih koji posjećuju festivale i sajmove knjiga. Visokoobrazovane osobe i osobe s višim primanjima i dalje su najčešći posjetitelji književnih događanja (promocija, festivala ili sajmova knjiga), a ujedno i skupina koju književne manifestacije najsnažnije motiviraju na čitanje. Broj članova knjižnica stagnira na 23 posto, no raste kvaliteta usluge iz perspektive korisnika. Visokih 76 posto članova smatra da knjižnice u potpunosti zadovoljavaju njihove čitateljske potrebe, dok ih 73 posto u knjižnicama uspijeva pronaći sve željene naslove.

Infobox (Anterfile):
NAJVIŠE SE ČITAJU DNEVNE NOVINE

I dalje se najviše čitaju dnevne novine (55 posto), češće osobe u dobi od 36 do 55 godina (64 posto). Sve su popularniji portali i blogovi s autorskim sadržajem koje prati 36 posto populacije, češće od ostalih visokoobrazovane osobe (51 posto) i osobe viših primanja (48 posto)

Infobox (Anterfile):
E-KNJIGE

E-knjige u Hrvatskoj čita 9 posto, a kupuje 1 posto populacije

Infobox (Anterfile):
ISTARSKA ŽUPANIJA

Najveći postotak onih koji su pročitali barem jednu knjigu zabilježen je među visokoobrazovanim osobama (66 posto) i u Istarskoj županiji (59 posto)