iStock
»Umjetna inteligencija razvija se brže od pravila koja štite autore«, izjavio je Björn Ulvaeus
povezane vijesti
Počelo se događati i u našem izdavaštvu – nedavno sam kupila knjigu hrvatskog nakladnika, neću spominjati koju, prijevod s engleskog na hrvatski jezik. Tražim ime prevoditelja/ice, no umjesto toga nailazim na sljedeći podatak: »Prijevod je izrađen uz pomoć AI alata…« Dakle, to nam je umjetna inteligencija dala, unatoč upozorenjima društava književnika i prevoditelja. Ovo je samo jedan primjer, a bojim se da ih ima još. U tekstu za Glas Istre neki su prevoditelji kazali da su im satnice za simultano prevođenje smanjene, a u svijetu književnog prevođenja neki su se požalili da imaju manjak posla ili da su im smanjili honorare. Potvrdili su i da određene vrste prijevoda, posebice u svijetu, sada sve više i više radi gotovo pa isključivo umjetna inteligencija. Prevoditelji tek malo korigiraju i sređuju te tekstove te budu u tim slučajevima plaćeni kao lektori ili korektori.
Usporedno s tim, Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC) objavila je svoje Godišnje izvješće za 2026. godinu, koje donosi pregled godine obilježene intenzivnijim globalnim zagovaranjem, sudjelovanjem u oblikovanju javnih politika te napretkom u razvoju CISAC-ove globalne podatkovne infrastrukture. Izvješće prikazuje kako CISAC i njegova globalna mreža autorskih društava, čiji je HDS ZAMP punopravni član, odgovaraju na sve složeniju raspravu o umjetnoj inteligenciji i autorskom pravu, istodobno nastavljajući kampanje za pravičnu naknadu autorima te jačajući globalne podatkovne sustave i infrastrukturu za upravljanje pravima.
»Umjetna inteligencija razvija se brže od pravila koja štite autore«, izjavio je Björn Ulvaeus, suosnivač grupe ABBA i predsjednik CISAC-a. »Pravila koja uređuju ljudsku kreativnost pišu se upravo sada. Ako transparentnost i pravedna naknada od samog početka ne budu ugrađene u sustave umjetne inteligencije, autori diljem svijeta snosit će posljedice.«
Tijekom 2025. i 2026. godine CISAC je sudjelovao u raspravama o politikama vezanima uz umjetnu inteligenciju na međunarodnim, regionalnim i nacionalnim tržištima, uključujući aktivnosti pri WIPO-u i UNESCO-u, provedbu Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji te zakonodavna savjetovanja u zemljama među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Indija, Čile i Južna Koreja. »Odgovornost za zaštitu ljudskog stvaralaštva nikada nije bila veća, jer sile koje mu prijete nikada nisu bile snažnije«, izjavio je Gadi Oron, glavni direktor CISAC-a. »Sljedeće stoljeće neće biti određeno samo tehnologijom, nego i našom odlučnošću da osiguramo ljudskoj kreativnosti da ostane u njegovu središtu.«
Paralelno s radom na javnim politikama, CISAC je, ističe izvješće, nastavio razvijati CIS-Net 2, veliku transformaciju svoje globalne podatkovne infrastrukture. Dodatno je ojačan i sustav ISWC, Međunarodni standardni kod glazbenog djela, koji omogućuje točnije povezivanje skladbe s autorima i nositeljima prava u cijelom lancu korištenja.
»Važno je da autori i nositelji prava imaju povjerenja u kolektivne organizacije koje zastupaju njihova prava«, komentirao je izvješće Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a. »Članstvo u CISAC-u omogućuje nam da budemo na izvoru informacija i odluka koje se odnose na svjetsku autorsku zajednicu. Inicijative koje svi zajedno poduzimamo imaju za cilj praćenje nikad bržih promjena vezanih za korištenje autorske glazbe. Cilj nam je uvijek na prvo mjesto staviti kreativce, ljude, a ne profit velikih tehnoloških platformi za generativnu umjetnu inteligenciju koje uzimaju autorska djela po želji, treniraju svoje modele, a bez pitanja i polaganja računa.«
Izvješće je objavljeno uoči povijesne, stote Opće skupštine CISAC-a, koja se ovih dana održava u Parizu. Okupljajući autore, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, donositelje javnih politika i industrijske lidere iz cijelog svijeta, događanje je usmjereno na utjecaj umjetne inteligencije na ljudsku kreativnost, naknadu autorima te ulogu autorskog prava i kulturne politike u zaštiti stvaralaca. Skupština obilježava 100 godina od osnutka CISAC-a u Parizu 1926. godine, a na njoj sudjeluju i predstavnici Hrvatskog društva skladatelja i njegove službe ZAMP.