RIJEKA U izdanju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja objavljena je monografija »Stranče – Vinodol, starohrvatsko groblje na Gorici« autorice Željke Cetinić koja daje cjeloviti prikaz nalazišta koje ima posebno značenje u hrvatskoj nacionalnoj arheologiji ranog srednjeg vijeka, a potvrđuje da su Hrvati već od 9. stoljeća starosjedioci na području Vinodola. 

Riječ je o arheološki vrlo bogatom i značajnom groblju koje spada među najznačajnija starohrvatska groblja na tlu Hrvatske – kazao je na predstavljanju mnografije jedan od njezinih recenzenata, profesor emeritus dr. Janko Belošević.

Prema njegovim riječima, Željka Cetinić je vješto i znanstvenom metodom temeljito, pregledno i na visokoj znanstvenoj i stručnoj razini obradila brojnu i tipološki raznoliku izvornu građu i time dala vrijedan doprinos hrvatskoj nacionalnoj arheologiji. 

Sustavna istraživanja groblja na Gorici trajala su više od dva desetljeća. Započela ih je Radmila Matejčić 1974. godine koja ih je vodila do 1980., a potom ih nastavlja Željka Cetinić koja je u više godišnjih kampanja istraživanje dovršila 1998. godine. U 11 istraživačkih kampanja istraženo je ukupno 186 grobova datiranih od druge polovice 8. do kraja 11. stoljeća. 

 Bogat grobni inventar

Kulturni grobni inventar tog starohrvatskog groblja veoma je bogat, raznolik i multikulturalnog obilježja. U tom se arheološkom fundusu očitavaju utjecaji karolinškog kulturnog kruga, karantansko-ketlaške kulture, mediteransko-bizantski utjecaji, panonsko slavenske, bjelobrdske kulture, a dominantni su utjecaji dalmatinsko-hrvatske kulture s tipološki raznolikim nakitnim i ukrasnim predmetima od 9. do 11. stoljeća.

Niti jedno starohrvatsko groblje nije dalo takvu građu – naglasio je Belošević, podsjetivši da je Željka Cetinić s rezultatima istraživanja koji su zaintrigirali arheološku znanost, pred javnost prvi put izašla 1998. godine, kad je u PPMH Rijeka priredila tematsku izložbu s više od 300 izložaka, popraćenu raskošnim katalogom. 

Deteljan osvrt na monografiju dao je i prof. Radomir Jurić, napomenuvši da su svi istraženi grobovi bili kosturni, s pretežno ženskim i dječjim ukopima, a ustanovljenje su dvije faze ukapanja.

Stariju, od početka 8. do 9. stoljeća karakteriziraju poganski ritualni običaji, a nalazi su premeti iz svakodnevnog života poput željeznih noževa, britvi, kresiva, keramike, koji daju sliku skromnog načina življenja. No većina grobova datira od sredine 9. do kraja 11. stoljeća s kršćanskim značajkama pokapanja, te brojnim i vrijednim nakitnim nalazima, poput ogrlica, privjesaka, te posebno brojnih naušnica i prstenja. Nakit je izrađivan od bronce, srebra, pozlaćana srebra i stakla, a varira od jednostavnih do bogato ukrašenih primjeraka. 

 Prekrasan nakit

– Sva starohrvatska groblja u Vinodolu, a posebno ovo u Gorici, svjedoče o kulturnom integritetu prostora od Cetine do Istre u ranom srednjem vijeku, korespondirajući s povijesnim izvorima. Arheološki nalazi s tog područja potvrđuju podatak bizantskog cara i pisca Konstantina VII. Porfirogeneta da se tadašnja Hrvatska protezala obalom do granica Istre, odnosno do Labina – kazao je Jurić, dodavši da slično starohrvatsko groblje postoji i u Žminju, tada izvan granica hrvatske države. 

Prekrasni nakitni predmeti starohrvatskih groblja Vinodola, a posebice iz Stranča, ne samo što proširuju saznanja o hrvatskoj kulturi uopće, već se preko njih može bolje i potpunije osvijetliti povijesni razvitak Hrvata, između panonske i dalmatinske Hrvatske i Istre. 

Monografiju Željke Cetinić prof. Jurić je nazvao blagdanom za hrvatsku nacionalnu arheologiju koja se još uvijek bori za odgovarajući status i u ovoj, novoj državi. Iako je posebno u novije vrijeme objavljeno podosta studija i nekoliko knjiga o ranohrvatskim grobljima, ne postoji sustavno i osmišljeno bavljenje hrvatskom materijalnom kulturom srednjeg vijeka, što se posebno odnosi na monografska izdanja. 

 Ravnateljica Muzeja Margita Cvijetinović Starac upozorila je da posebno područje PGŽ oskudijeva publikacijama s područja arheologije. 

 

Grafičko oblikovanje knjige potpisuje Vesna Rožman, a uz njezino predstavljanje u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja postavljena je i izložba atraktivnih arheoloških nalaza s područja Vinodola autorice Jasne Ujčić Grudenić.