Na promotivno-prodajnoj strani, veliku je težinu počela dobivati kolportaža, a najvažniju je ulogu u tome od jeseni 1984. odigrao umjetnik-performer Tom Gotovac
Mladen Babun je službeno imenovan glavnim urednikom Poleta ujesen 1983. kad je odbačena kandidatura Gorana Litvana i Srđana Španovića koji su imali podršku većeg dijela redakcije. O tome kako se tada kažnjavalo, dovoljno je spomenuti sudbinu Ivice Grčara koji je s dužnosti urednika degradiran na radno mjesto skladištara-dostavljača.
Obračun s neistomišljenicima
Babunova koncepcija bila je »zanimljiva« iz današnje perspektive. Dovoljno je spomenuti što kao jedan od najvećih problema vidi »privatni kapital« koji se uvlači u sve strukture društva i nastoji preuzeti vlast. U njegovu su konceptu, kako piše Željko Krušelj, domaći rockeri okarakterizirani »nakaradnijima od američkih«. Jedini koji je na Republičkoj konferenciji kritizirao ove stavove bio je Ivan Starčević iz Omladinske organizacije Centar, pa se na rock ipak nije išlo đonom kako je to Babun bio zamislio.
Početak Babunova mandata donosi i redakcijski uspon Zorana Simića, čovjeka koji će biti (pred)zadnji Poletov glavni urednik. Ovo je razdoblje donijelo i novi logo kojega su napravili Maračić i Dvoržak, jedan od sedam koliko je ukupno obilježilo list. Polet se sadržajno naglo uozbiljio, a Babun se hvalio i time što je sa stranica protjerao dotad dominantni zagrebački sleng. Dio javnosti zato je optuživao Polet da skreće u lijevi radikalizam te su etiketirani kao »čuvari poretka«.
Politika pomalo postaje sve dominantniji sadržaj Poleta čime je odgovoreno na sve veću politizaciju javnog prostora u Jugoslaviji. Zato su bili zapaženi Poletovi obračuni sa slovenskim i srpskim medijima – ponajprije je na meti bila Mladina. Što se Srbije tiče, napadnut je časopis Ideje u kojem je slikar Mića Popović izjavio da se osjeća srpskim nacionalistom. Branio se Stipe Šuvar i njegova »Bijela knjiga« koja je doživjela brojne napade iz književnih i umjetničkih krugova.
Najgore od svega bilo je to što se Stipe Orešković preko Poleta obračunavao s političkim neistomišljenicima. Dodatno je to bilo neprihvatljivo iz današnje perspektive jer je Orešković zagovarao bakarićevsko-kardeljevski pristup koji se polako, ali sigurno, napuštao u Srbiji i Sloveniji, ali i u dijelu hrvatske javnosti.
Također, iz ove perspektive kao prava poslastica djeluje podsjećanje da je novinar Poleta Ivan Lovrinović, danas jedan od udarnih igrača MOST-a, napadao novinara Dragu Buvača da ne piše »u duhu naših opredjeljenja«. Prevedeno, da je pretjerano zapadno nastrojen, da se, kako je pisao, ponaša kao »novinar Newsweeka«.
Polet je kriv za sve
No, Babunu se mora priznati znatan rast tiraže, iako su podaci o tome tijekom čitavog razdoblja bili vrlo dvojbeni. Tada je lansiran i dobro poznati slogan »Polet je kriv za sve«, a Polet se i na vlastitim stranicama često hvalio prodajnim uspjesima.
Rastu čitanosti sigurno su doprinjele polemike s Mladinom i Danasom. Što se potonjeg tiče, Polet je u mučnoj razmjeni udaraca koju je započeo upravo Babun, na kraju ipak ispao gubitnik. I Omladinski je radio često bio u sukobu s Poletom. Može se reći da se novoformirani radio više okrenuo ukusu urbane publike kojeg je Polet djelomično napustio u Babunovu mandatu.
SUTRA: Zadnjih pet godina