O ljudima i krizama

Festival autora i sajam knjiga vRIsak: Predstavljene knjige I. Đikića i i C. Oikonomoua

Davor Mandić

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin



RIJEKA Dvije knjige predstavljene drugoga dana 9. riječkog festivala autora i sajma knjige vRIska progovaraju o krizi, jedna o humanoj, a druga o ekonomskoj. Tu negdje i završava njihova sličnost, budući da je prva dokumentarni roman o provoditelju najvećeg zločina na području Europe od Drugog svjetskog rata – genocidu u Srebrenici – a druga zbirka priča s fokusom na ljude u osvitu grčke ekonomske krize.


Dokumentarni roman »Beara« napisao je Ivica Đikić, objavila Naklada Ljevak, a u sklopu Sajma predstavili su ga u Ex librisu uz autora još i Diana Matulić te Drago Glamuzina. Kako je u uvodu rečeno, riječ je o romanu koji je po formi svojevrsni novum u hrvatskoj književnosti, a nije osobito čest ni na svjetskoj razini. Đikić je objasnio da je neko vrijeme pokušavao napisati čisti fikcionalni roman o Srebrenici, no nakon što je istražio temu, shvatio je da je snaga dokumenata bila veća od bilo čega što je mogao izmisliti. Stoga je u romanu iznesena točna faktografija, imena i događaji su precizno preneseni iz dostupnih dokumenata, jedino su ispripovijedani romaneskno.


Prema Diani Matulić, ovaj je roman dugo čekao biti napisan.




– U četiri, odnosno pet dana srpnja 1995. godine više od 8.000 muslimana brutalno je ubijeno. To znamo, no ova knjiga registrira tko je bio odgovoran i što se sve dešavalo. Osnovno je pitanje kako je moguće da se pred očima međunarodne zajednice takav zločin dogodio, a drugo je pitanje narav zla i čovjeka, Ljubiše Beare, koji je do tada bio pozitivac, da bi se pretvorio u počinitelja stravičnog zločina – rekla je Matulić.


Đikić je rekao da on nije mogao nedvojbeno utvrditi što se dogodilo tom čovjeku.


– Više je teorija, ali mislim da je najveći problem što je Beara izgubio tlo pod nogama, državu, vojsku… i tražio je novu vrstu zaštite, idola, vjere i pronašao je u nacionalizmu i Miloševiću – rekao je Đikić, dodavši da se Beara nikad nije pokajao, da je do kraja suđenja u Haagu tvrdio da je nevin i da je u doba masakra slavio rođendan u Beogradu, što je nedvojbeno utvrđeno kao laž.


Knjigu priča »Nešto će se desiti, vidjet ćeš«, prema nekim kritikama proročkih, budući da su predvidjele grčku ekonomsku krizu, napisao je Christos Oikonomou, a predstavljena je u Bačvi. Knjiga je objavljena u VBZ-ovoj ediciji Europom u 30 knjiga, a uz autora su je predstavile dvije Koraljke: urednica Penavin i prevoditeljica Crnković.


Autor je knjigu pisao 2004. godine, a objavljena je 2010., kad je krenula kriza, pa je knjiga proglašena proročkom. No prema Oikonomouovom kazivanju, on je samo pažljivo gledao što se oko njega događa. Pa iako se u pričama često čini da vladaju crni tonovi, jad i čemer, likovi u njima ipak pronalaze nadu. Na pitanje bi li danas knjigu napisao isto, odgovorio je da bi, jer su mu u pisanju najvažniji ljudi, njihov trud i napor u izlasku iz teških trenutaka.– Književnost je za mene način da pobijedi život, a ne smrt – zaključio je Oikonomou.