Gostovanje

“SAN!” u Zajcu. Pričom i pjesmom o osobnim i kolektivnim krizama

Kim Cuculić

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec

Predstava je zamišljena kao spoj pripovjedačkog teatra i glazbe, koji se isprepliću i nadopunjuju



RIJEKA – Predstava »SANI!« talijanskog Teatra fra parentesi (Kazališta u zagradama) gostovala je u HNK-u Ivana pl. Zajca u organizaciji Talijanskog instituta za kulturu iz Zagreba. Autor i izvođač je Marco Paolini, a originalnu glazbu i izvedbu potpisuju Saba Anglana i Lorenzo Monguzzi. Naslov ovog glazbeno-scenskog djela je izraz koji se koristi za pozdrav u podnožju Alpa, u dolini Piave. Dolazi od salus, sažimajući značenje teatra za ovo vrijeme, kazališta koje spaja stvarajući mostove.


Priče o krizi


Stoga je nakon svih nedaća koje su nam se događale proteklih godina, od pandemije do raznih elementarnih nepogoda uslijed klimatskih promjena, poruka gledateljima ove predstave: »Ostanite zdravi!«. Fizički, mentalno, duhovno i na sve druge načine. Predstava je zamišljena kao spoj pripovjedačkog teatra i glazbe, koji se izmjenjuju, isprepliću i nadopunjuju. Glumac Marco Paolini na pozornicu donosi priče koje bi se mogle nazvati pričama o krizi, odnosno o različitim krizama – malim i velikim, osobnim i kolektivnim. Paolinijeve priče često su autobiografske, pa predstava počinje njegovim evociranjem na nestašicu banana. U nekoj vrsti angažiranog teatra Paolini ukazuje na posljedice klimatskih promjena i ekološke tranzicije, spominjući »kisele kiše«. Evocira i jedan potres koji se dogodio u prošlosti. Kreće od priče o težini blagostanja (Umjetno) u odnosu na težinu biomase (Prirodno). Pritom pozornicom kao scenografski detalj dominira velika kula od karata, koja sugerira krhkost ravnoteže svakog ekološkog sustava. Paolini pripovijeda o tragikomičnim posljedicama svog prvog (i jedinog) susreta s talijanskim glumcem Carmelom Beneom 1983. koji je promijenio kazališni smjer, i neposredno nakon suvremene krize hladnog rata čiji je protagonist bio Stanislav Petrov. Riječ je o potpukovniku sovjetskih snaga protuzračne obrane koji je odigrao ključnu ulogu u sovjetskom nuklearnom incidentu lažne uzbune 1983. godine.


Katedrale


Iznoseći svoje priče o krizama, Marco Paolini dolazi i do lockdowna, a zanimljiva je i priča o katedrali – odnosno Paolinijevo povezivanje »Katedrale« američkog pisca Raymonda Carvera i bazilike Svete obitelji (Sagrada Familia) u Barceloni – krunskog remek-djela arhitekta Antonija Gaudija, koje je ostalo nedovršeno nakon njegove iznenadne smrti. Ukazujući pričom i pjesmom na neka od gorućih problema današnjeg svijeta, gosti iz Italije odaslali su s pozornice riječkog »Zajca« poruku o važnosti zdravlja, ali i moći stvaranja i imaginacije. (K. C.)