Kao središnji događaj ovogodišnje, 26. sezone kazališta Ulysses na Brijunima, najavljena je premijera predstave »Na čijoj strani« britanskog dramatičara Ronalda Harwooda, nastala u koprodukciji Ulyssesa i Sarajevskog ratnog teatra SARTR.

Predstavu režira Lenka Udovički, a glavne uloge tumače Svetozar Cvetković i Ozren Grabarić. Riječ je o drami koja tematizira proces denacifikacije slavnog dirigenta Berlinske filharmonije Wilhelma Furtwänglera i otvara pitanja neutralnosti, kolaboracije i moralne odgovornosti umjetnika u vremenima totalitarnih režima.

Ronald Harwood, autor svjetski poznate drame »Garderobijer« i Oscarom nagrađenog scenarija za film »Pijanist«, kroz taj komad propituje može li umjetnost ostati izvan politike i je li neutralnost uopće moguća. Pitanje je nedvojbeno aktualno i u naše vrijeme.

Ovako je navedeno u opisu predstave: »Berlin, 1946. godine. Kancelarija majora Arnolda ‘je jedan otok okružen ruševinama grada koga su sravnile savezničke bombe’.

Nasuprot istražitelja u procesu denacifikacije je Wilhelm Furtwängler, jedan od najvećih dirigenata 20. stoljeća. Između njih ne postoji jednostavna istina.

Prošlo je skoro trideset godina od prvog susreta redateljice Lenke Udovički s tekstom ‘Na čijoj strani’ Ronalda Harwooda, na sceni Ateljea 212, u Beogradu 1998. godine.

U suvremenom kontekstu svijeta obilježenog povratkom fašizma, pod nekim novim imenima i zastavama… Bitno je ponovo se zapitati: gdje prestaje preživljavanje, a počinje kolaboracija? Je li moguće ostati neutralan? I je li neutralnost uopće nedužna?«

Povod je to i za prisjećanje na Ronalda Harwooda (1934. – 2020.). Iz Južne Afrike preselio se 1951. u London, gdje je 1953. diplomirao glumu na Kraljevskoj akademiji dramske umjetnosti.

Potom je do 1958. bio osobni pomoćnik glumca Donalda Wolfita u njegovom putujućem teatru. Početkom šezdesetih godina bio je glumac u kazalištu Lyric Hammersmith u Londonu.

Isprva je pisao romane, a prvi veliki uspjeh ostvario je dramom »Garderobijer« (»The Dresser«, 1980; filmska adaptacija u režiji Petera Yatesa 1983.), o složenom odnosu između ostarjeloga hirovita glumca i njegova pomoćnika (godine 1995. postavio ga je riječki HKD teatar u režiji Laryja Zappije, a kako je napisao kazališni kritičar Dalibor Foretić, »predstava je obilježena velikom kreacijom Pere Kvrgića u ulozi Sira i moćnom suigrom s Normanom Zdenka Botića«).

Život umjetnika tematizirao je i u dramama »Poslije lavova« o Sarah Bernhardt, te »Kvartet« o umirovljenim opernim pjevačima.

Fenomenom nacizma, odnosno Drugog svjetskog rata i njegovim posljedicama, bavio se u dramama »Na čijoj strani« (»Taking Sides«, 1995; filmska adaptacija u režiji Istvána Szabóa 2001.), o kompleksnom odnosu Wilhelma Furtwänglera spram Hitlerova režima, zatim »Engleska tragedija« o britanskome fašistu Johnu Ameryju, te »Suradnja«, obje 2008., o napetom prijateljskom odnosu Richarda Straussa i Stefana Zweiga 1930-ih.

Zapaženo je pisao i filmske scenarije, mahom adaptacije. Spomenuti »Pijanist« nastao je prema memoarima poljsko-židovskoga glazbenika Wladyslawa Szpilmana.

U filmu nacističko bombardiranje Varšave u rujnu 1939. godine, tijekom invazije njemačkih postrojbi na Poljsku, mladog pijanista Wladyslawa Szpilmana zatječe u vrijeme muziciranja uživo na gradskoj radijskoj postaji. Wladislaw je radijska zvijezda čije radno mjesto u bombardiranju bude uništeno, a kad se vrati doma svojoj obitelji, on će se s njima ponadati da bi rat uskoro mogao završiti, jer su Britanija i Francuska objavile rat Njemačkoj.

Nakon mjesec dana borbi protiv njemačkih, ali i postrojbi Crvene armije koje su na različitim bojištima izvršile invaziju Poljske, Varšava će postati područje pod nadzorom nacističkog režima, a Židovi će biti prisiljeni nositi trake s Davidovom zvijezdom te će im biti onemogućen rad ili posjedovanje poslovnih prostora.

Tu je i film »Biti Julia« prema romanu »Kazalište« Williama Somerseta Maughama, pa »Oliver Twist« prema romanu Charlesa Dickensa te »Ronilačko zvono i leptir« zasnovan na memoarima francuskoga novinara Jean-Dominiquea Baubyja.

Harwood je objavio i knjigu o povijesti kazališta »Sav je svijet pozornica«, prema izvrsnoj BBC-jevoj televizijskoj seriji koju je osmislio.