ZAGREB – Dugotrajnim aplauzom zagrebačka je publika sa scene ispratila baletni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta koji je premijerno izveo predstavu »Peer Gynt« u koreografiji Edwarda Cluga, po drami norveškog pisca Henrika Ibsena, a uz glazbu Edvarda Griega. Sudeći po reakcijama, balet zagrebačkog HNK-a dobio je još jednu uspješnicu koja, zapravo, i ne čudi, jer je Clug, inače koreograf mariborskog Slovenskog narodnog gledališča, ovo djelo postavio u svojem matičnom kazalištu 2015., obradivši ga u kontekstu naše epohe, a upravo je zbog tog, originalnog pristupa, Clugova koreografija u posljednjih sedam godina putovala po velikim europskim kazalištima – od Švicarske, Austrije, Latvije pa do Rusije.

U središtu je baleta neobuzdani, samoživi junak nesputane mašte, koji ne želi preuzeti odgovornost i obaveze te se nakon lutanja svijetom kao starac vraća u domovinu da bi se suočio s lošim odlukama koje je donio u prošlosti.

Putovanje

Naslovna uloga Peera Gynta pripala je Takuyi Sumitomu, a ostale su uloge tumačili Guilherme Gameiro Alves (Jelen), Atina Tanović (Majka), Natalia Kosovac (Solveig), Miruna Miciu (Ingrid), Tomislav Petranović (Smrt), Lucija Radić (Žena u zelenom), Taiguara Goulart (Aslak), Pavel Savin (Mads Moen), Rieka Suzuki (Anitra), Siniša Bosnar (Doktor Begriffenfeldt), Ivančica Alajbeg, Tihana Trupeljak Bujanić i Dora Blaić kao tri gorštakinje, Domagoj Vrbljanin (Kralj trolova), Rizumu Tanaka (Zeko) te ostali, mnogobrojni članovi zagrebačkog baleta.

Orkestrom i zborom Opere HNK dirigirao je Simon Robinson, scenografiju je osmislio Marko Japelj, kostime potpisuje Leo Kulaš, oblikovatelj svjetla je Tomaž Premzl, a autori skulptura su Ivo Nemec i Milena Greifoner. Sam će Clug stvaranje ove koreografije nazvati putovanjem između Ibsena i Griega tijekom kojeg je osmišljavao svoju interpretaciju umjetnosti dvaju velikih stvaraoca. »Peer Gynt, kao vrlo kompleksan dramski lik, osigurao je autoru mjesto jednog od vodećih dramatičara s kraja 19. stoljeća, dok je Griegova glazba ustoličila norveškog skladatelja kao jednog od najznačajnijih predstavnika glazbene romantike. Znano je da su oba umjetnika uspješno surađivala u pripremanju praizvedbe toga djela u Oslu, a za tu je prigodu Grieg napisao scensku glazbu, koju je poslije preradio i nadopunio, skladajući orkestralnu suitu vrlo popularnu i danas. Tijekom proučavanja Ibsenovog teksta i Griegove glazbe, naišao sam na mnoge probleme u nastojanju da spojim oba svijeta u novom i suvremenom baletu. Ibsenova drama u stihovima stvara svoj vlastiti univerzum u opisima svijeta nad kojima lebdi Peerova mašta, dok Griegova glazba, nezavisno od Ibsenoga dramskog svijeta, dočarava neke svoje pejsaže«, tvrdi Clug, dodajući da su njih dvojica, svaki za sebe, osmislili svoju verziju Peera Gynta.

Programska suradnja

Clug kaže i da je njegova namjera bila premostiti prepreke u oba izvorna djela kako bi otvorio put za vlastito viđenje i glavnoga lika i predstave u cjelini. »Peer Gynt« u kronološkom smislu tako prati radnju Ibsenove dramske poeme, ali se prilikom oblikovanja vlastitog koncepta same predstave i libreta Clug poslužio stavkama Griegove scenske glazbe i nekim drugim Griegovim koncertnim, komornim i solističkim skladbama koje su omogućile dinamičan i koherentan razvoj plesnog pričanja.

Da će ova predstava doživjeti uspjeh, svjedoči i njena rasprodanost, a sjajna igra našeg ansambla, na čelu sa Sumitomom kao Peerom Gyntom, ali i ostatkom ansambla, to i zaslužuje; da spomenemo samo još našeg nacionalnog prvaka Tomislava Petranovića koji Smrt igra istovremeno hodajući po rubu na kojem graniče humor i drama, što komadu daje poseban začin. Još kad se tomu doda orkestar koji je ove sezone briljantan, baš kao i Griegova glazba, ali i ekstravagantni i maštoviti kostimi Lea Kulaša – ne treba više od navedenog da bi čovjeka motiviralo poći pogledati ovu produkciju. Predstava »Peer Gynt« nastala je u sklopu programske suradnje zagrebačkoga HNK-a i SNG-a Maribor.